Klimatske promjene dovode do ekstremnih vremenskih prilika, kakvima možemo svjedočiti ovih dana. No, baš kao što imaju utjecaj na naš okoliš, tako i klimatske promjene utječu na ljude i njihovo zdravlje. Koliki je taj utjecaj i što možemo očekivati u budućnosti, ako se nešto drastično nepromijeni, bila je tema panela “Lideri zelenog i održivog zdravstva” u organizaciji think tanka za zdravstvo Health Hub.
Tema zelenog zdravstva već je dugo na agendi think tanka, a javnosti je predstavljena i globalna inicijativa Partnership for Health System Sustainability and Resilience (PHSSR). Radi se o neprofitnoj, globalnoj inicijativi suradnje između akademskih, nevladinih, znanstvenih, zdravstvenih i poslovnih organizacija s jedinstvenim ciljem poboljšanja globalnog zdravlja izgradnjom održivijih, otpornijih i “zelenijih” zdravstvenih sustava za budućnost. Inicijativu predvodi London School of Economics and Political Science, Zaklada Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Svjetski gospodarski forum (WEF) uz javno-privatno partnerstvo s globalnim kompanijama poput AstraZenece, KPMG-a, Philipsa i drugih organizacija na regionalnoj i nacionalnoj razini.
Pročitajte i ovo
Na panelu su sudjelovalihrvatska zastupnica u Europskom parlamentu prof. dr. sc. Nikolina Brnjac, Antonija Margeta, dipl. iur. (savjetnica i delegat Ministra zdravstva prof. dr. sc. Vilija Beroša), ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicine prim. dr. sc. Maja Grba Bujević, ravnatelj Klinike za dječje bolesti i predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvo Hrvatske prof. dr. sc. Goran Roić, te predstavnici zdravstvene industrije koja je uključena u globalne projekte za održive I zelene zdravstvene sustave- Nikolina Škaron, dr. med. (Government Affairs & Market Access manager u kompaniji AstraZeneca) te Miroslav Šaban, dip. ing. (Head of Government and Public Affairs, Zone CEE/Europe, Philips Health Systems).
Svi prisutni zaključili su kako je klimatska kriza ujedno i zdravstvena kriza. Rastuće temperature, onečišćenje zraka, požari, tropske oluje, uragani i poplave dovode do razornih utjecaja na ljudsko zdravlje. Brojne su zabrinjavajuće statistike koje na to ukazuju. Prema podacima PHSSR-a već sada gotovo 13 milijuna ljudi umire svake godine od zdravstvenih rizika iz okoliša, kao što su onečišćenje zraka i rastuće temperature. To je gotovo dvostruko više od broja umrlih od COVID-19 u svijetu. Navedeni su primjeri utjecaja UV zračenja na porast melanoma, utjecaj zagađenja zraka na pogoršanje astme, KOPB-a i plućnih bolesti te utjecaj visokih temperature na oboljele od visokog krvnog tlaka i srčanih bolesti. Očekuje se da će se smrtnost povezana s vrućinama utrostručiti do 2050.
Uzevši u obzir činjenicu kako je 74 posto svih smrti uzrokovano nezaraznim kroničnim bolestima, od kojih se 80 posto može spriječiti, panelom se željelo naglasiti kako poboljšanje ishoda za pacijente može imati stvaran utjecaj na smanjenje tereta bolesti: za pacijente, zdravstvene sustave i planet. Što se bolest kasnije dijagnosticira, to je veći njezin “otisak” na okoliš. Primjerice, kronična bubrežna bolest, s dijalizom unačajno opterećuje ne samo pojedinca, obitelj i zdravstveni sustav, nego i okoliš.
Pročitajte i ovo
Jedna od četiri smrti može se pripisati ekološkim uzrocima
Govoreći o utjecaju klime na zdravstvene sustave iz perspective PHSSR-a, prof. Alistair McGuire (Head of Department and Chair of Health Economics at the Department of Health Policy) izjavio je kako se jedna od četiri smrti može pripisati ekološkim uzrocima koji se mogu spriječiti, pri čemu je samo onečišćenje zraka odgovorno za gotovo sedam milijuna smrtnih slučajeva godišnje diljem svijeta. Klimatske katastrofe kao što su poplave dovele su do razornih utjecaja na zdravlje stanovništva, a povećana pojava ekstremnih vremenskih događaja pogoršat će ovu pojavu. Zdravstveni rizici povezani s klimatskim promjenama i rastućim temperaturama mogu uključivati povećanu učestalost toplinskog udara i smrtnost tijekom toplinskih valova. Procjenjuje se da je milijarda djece pod “izuzetno visokim rizikom” od utjecaja klimatskih promjena zbog kombinacije povećane izloženosti bolestima i sve većeg nedostatka pristupa osnovnim uslugama, poput čiste vode i osnovne zdravstvene skrbi. Klimatske promjene mogu povećati prevalenciju bolesti koje prenose vektori (npr. prijenos malarije koju prenose komarci povećao se u nekim područjima s rastućim temperaturama), a također povećavaju rizik od širenja zoonoza i povećanu pojavu novih infekcija s pandemijskim potencijalom).
S druge strane, govoreći o utjecaj zdravstvenih sustava na klimu, zdravstveni sustavi odgovorni su za više od 4 posto globalnih neto emisija CO2, a u nekim jedržavama taj relativni udio i puno veći. Da je zdravstveni sustav država, bilo bi peti najveći svjetski proizvođač CO2, više od sektora zrakoplovstva ili pomorskog prometa. 71 posto emisija CO2 iz zdravstvenog sustava dolazi iz njegova opskrbnog lanca. Bolnice dnevno proizvedu 13 kg otpada po krevetu, od čega se 15-25 posto smatra opasnim otpadom.
Pročitajte i ovo
Zeleni i digitalni zdravstveni turizam
Svi sudionici panela usuglasili su se kako je Hrvatska na dobrom putu da bude u europskom vrhu s projektima kao što su investiranje u zeleni i digitalni zdravstveni turizam, telemedicinske usluge i virtualne ambulante, nacionalni zdravstveni pregledi i preventivni / screening programi, energetska obnova bolnica i nabavka medicinske tehnologije prema “zelenim” kriterijima.
Eurozastupnica Brnjac istaknula je ove teme kao prioritete Europske komisije i Parlamenta nadajući se da će nedavno investiranje Ministarstva turizma i sporta te Vlade RH od 130 milijuna eura u zeleni, održivi i digitalni zdravstveni turizam (Daruvarske toplice, Stubičke toplice itd.) biti dodatni vjetar u leđa cijelom zdravstvenom sustavu da slijedi ovakav pristup “održivosti” u pripremi budućih projekata za europska i bespovratna sredstva. Prim. Grba Bujević nadodala je liderstvo Hrvatske u telemedicinskim projektima koji ne samo da utječu na dostupnost skrbi potrebitim pacijentima, nego su i doprinos zelenoj transformaciji zdravstva smanjujući potrebu putovanja pacijenata u bolnice što svima smanjuje troškove i negativni “otisak” na okoliš.
Obzirom da je bilo govora o važnosti izgradnje i poticanja partnerstva te dioništva u međunarodnim mrežama Antonija Margeta istaknula je hvalevrijedan doprinos Ministarstva zdravstva u pripremi pristupanja OECD-u uz isticanje benefita članstva te prioriteta na području “zelenog” i održivog zdravstva. Kao i prof. dr. sc. Goran Roić, istaknuli su jedinstvenost i vrijednost Nacionalne dječje bolnice kao greenfield investicije, koja je najavljena kao prva carbon zero neutral građevina ne samo u Hrvatskoj već i u EU – do 84 posto energije dobivat će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, a većim dijelom iz geotermalnih izvora na zemljištu ispod buduće bolnice.
Pročitajte i ovo
Svi sudionici složili su se za zaključkom dr. Škaron: Inovacije u zdravstvenom sektoru, njegova digitalizacija i implementacija rješenja koja podržavaju prevenciju bolesti i ranu intervenciju, mogu pružiti prilike za ubrzanje napretka u transformaciji zdravstvenih sustava i njihovu otpornost na izazove s kojima se suočavaju. Ključna je uloga i građana u jačanju otpornosti zdravstvenog sustava, edukacijom o zdravstvenim pitanjima, održavanjem zdravog načina života, redovitim preventivnim zdravstvenim pregledima pomažu u ranom otkrivanju i prevenciji bolesti. Svaki mali korak može napraviti veliku razliku u jačanju otpornosti zdravstvenog sustava.
Starenje stanovništva, porast kroničnih nezaraznih bolesti i brza urbanizacija doprinose povećanoj potražnji za zdravstvenom skrbi, postavljajući izazov zdravstvenim sustavima da učinkovitije, digitalnije i održivije pružaju skrb ali i da zdravstvo i zdravstveni stručnjaci, pa i pacijenti počnu promišljati - “zeleno”.
