Žužul, koji je 90-tih obnašao visoke dužnosti u hrvatskoj vladi i bio sudionik svih mirovnih pregovora, svjedoči u slučaju "Prlić i drugi" na poziv obrane Jadranka Prlića koja je s izvođenjem dokaza počela u ponedjeljak.
Pročitajte i ovo
"Samo dva dana nakon sporazuma o konfederaciji s Hrvatskom Alija Izetbegović potpisuje sličan sporazum s Radovanom Karadžićem a da to nije spomenuo hrvatskoj strani. Radi se o sporazumu koji predviđa republike unutar unije BiH, a u sadržaju je interesantno da Izetbegović potpisuje mogućnost izdvajanje srpske strane nakon dvije godine", izjavio je Žužul.
Na pitanje odvjetnika obrane Jadranka Prlića, Michaela G. Karnavasa, da li je na djelu prekrajanje Bosne i Hercegovine, Žužul je potvrdno odgovorio.
"Da, to je davalo mogućnost prekrajanja BiH", rekao je Žužul.
S tim u svezi je posvjedočio da je Izetbegović u pauzi pregovora u Ženevi u proljeće 1993. Tuđmanu predložio priključenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj.
"Izetbegović je to sasvim izravno predložio, ali Tuđman nije prihvatio takav razgovor i moj je dojam bio da je iznenađen", rekao je Žužul.
Prema njegovim riječima, Tuđman je dao do znanja da to ne može biti solucija krize u BiH a niti rješenje statusa bosanskohercegovačkih Hrvata.
"To nije rješenje koje može biti prihvatljivo", prenio je Žužul riječi tadašnjeg hrvatskog predsjednika.
Prisjetio se da mu je isto iskustvo s Izetbegovićem prenio i tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić, ali je "taj prijedlog uključivao i teritorijalno određenje jer su se spominjale općine".
"I tada je Tuđman odbio razgovarati o takvom rješenju", rekao je Žužul pozivajući se na Granićeve riječi.
Žužul je, govoreći o polovici 1991. godine opisao opći okvir unutar kojeg se vode rasprave o rješavanju krize u SFRJ.
On je kazao da su Slovenija i Hrvatska zagovarale konfederaciju po uzoru na zemlje Benelux-a, ali Srbija i Crna Gora o tome nisu želje ni razgovarati već su tražile još unitarniju Jugoslaviju, pa je bilo ključno što će reći Izetbegović i makedonski predsjednik Kiro Gligorov.
"Oni su bili bliži stavu Beograda... a Izetbegović je u više navrata ponovio da je BiH spremna ostati i u toj krnjoj Jugoslaviji", kazao je Žužul.
"Inklinirao je Srbiji čak i nakon što je počeo rat u BiH", dodao je Žužul.
On je, u okviru napora obrane da se sruši teza tužiteljstva da su Prlić i ostala petorica čelnika Herceg Bosne (HB) s predsjednikom Tuđmanom sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu dijeljenja BiH i pripajanja HB-a "Velikoj Hrvatskoj", posvjedočio da se o mogućnosti "mirnog i dobrovoljnog mijenjanja granica razgovaralo na brojnim mirovnim pregovorima".
"Owen o tome piše i u svojoj knjizi", rekao je Žužul.
Također je istaknuo da u prosincu 1991., nakon što je Hrvatska proglasila nezavisnost i u njoj već bjesnio rat koji se vodio s teritorija BiH, Hrvatska nije imala s kim razgovarati o "opstojnosti BiH".
Podsjetio je da je predsjednik Tuđman uputio poziv bosanskohercegovačkim Hrvatima da glasuju za nezavisnu BiH, da je priznao BiH u njezinim međunarodnopriznatim granicama te da je predlagao i zajedničko zapovjedništvo HVO-a i Armije BiH.
Žužul je na kraju drugog dana svjedočenja također istaknuo da je Tuđman predlagao da HVO postane "integralni nedjeljivi dio snaga BiH".
Bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost predsjednika Tuđmana, veleposlanika u Ženevi i ministra vanjskih poslova tužiteljstvo će imati priliku protuispitivati 18. srpnja, prije ljetne pauze.
Žužul je prvi svjedok obrane na suđenju Jadranku Prliću pred ICTY-em gdje mu se sudi zajedno s Brunom Stojićem, Slobodanom Praljkom, Milivojem Petkovićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem. Optužnica ih tereti za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. prosinca 1991. osnivanjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne i trajao do travnja 1994. kad je Washingtonskim sporazumom prekinut hrvatsko-muslimanski rat i potpisano osnivanje Federacije BiH.
Jadranko Prlić, jedan od najviših političkih dužnosnika Herceg Bosne kojeg Haški sud (ICTY) tereti za zločine protiv čovječnosti, teška kršenja Ženevske konvencije i Zakona i običaja ratovanja, u ponedjeljak je pred raspravnim vijećem na početku izvođenja dokaza obrane, negirao postojanje udruženog zločinačkog pothvata i odbacio sve točke optužnice.
