Unatoč tome što su ga svi s kojima se susreo u Australiji dočekali srdačno, ipak su postojali i oni kojima posjet Zorana Milanovića uopće nije drag. Neki članovi hrvatske zajednice jasno su mu transparentima dali do znanja kako nije dobrodošao.


U intervjuu za hrvatski program SBS-a, javne australske radio-televizijske mreže, Milanović je rekao da ga australski prosvjedi ne brinu jer je svjestan hrvatske povijesti.

'Neki me ljudi ovdje doživljavaju kao Titovu marionetu. Ne može biti smješnije. Nikad nisam bio pripadnik komunističke vlasti, što mnogi moji politički protivnici jesu. Nikad nisam bio ni član komunističke partije', rekao je Milanović za SBS.

Vezani članci Zoran Milanović Milanović bocnuo Srbiju zbog Tesle na kovanicama eura: "Boris je požrtvovno išao čelom tamo gdje se Milorad ne usudi čizmom" Zoran Milanović Zoran Milanović o cijepljenju i novim mjerama u Hrvatskoj: ''Nastavi li se to i u devetom mjesecu, to je tiranija''

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara u dopisu medijima je priložio fotografije prosvjednika iz svojih redova te se zahvalio 'ponosnim Hrvatima Australije i članovima Stožera u iseljeništvu'.

'Prosvjeda ipak ima, na mjestima koja su ranije dogovorena i prijavljena. Majice i transparenti Stožera za obranu hrvatskog Vukovara bodu mu oči u dalekoj Australiji', stoji u priopćenju SOHV-a hrvatskim medijima.

Milanović za SBS: Moja vlada nema veze s političkim progonima

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je za SBS da je njegova vlada liberalno socijaldemokratska, ne titoistička ili komunistička te da nema veze s političkim progonima zbog kojih su mnogi Hrvati iselili u Australiju.

'U Australiju su mnogi ljudi došli kao žrtve političkog progona ili su iz takvih obitelji i meni je to jasno, ali nisam ih ja progonio. To vrijeme je prošlo, moja vlada je liberalno socijaldemokratska i nikako nije ni titoistička ni komunistička. Tako da s tim ne da imam puno manje veze nego neki iz suprotnog političkog tabora, nego nemam nikakve veze i imam puno kritika na njihov račun. Mislim da ovdje neki ljudi žive previše u prošlosti', rekao je Milanović u intervjuu.

Uoči Milanovićevog posjeta neki hrvatski klubovi u Australiji su mu poručili da nije dobrodošao, a lokalne novine bile su prepune kritike i ocrnjivanja čija je namjera bila jasno izrečena - odvratiti ga od dolaska u posjet Australiji, rekla je novinarka SBS-a, a hrvatski premijer odgovorio da im to ne zamjera.

Protiv Milanovićeva dolaska u Australiju u ponedjeljak je održan manji prosvjedni skup na kojem se okupilo dvadesetak pripadnika hrvatske emigracije. Dočekali su ga transparentima na engleskom jeziku s porukom da nije dobrošao i da se vrati kući. Našao se među njima i jedan poster s ustaškim pokličem "Za dom spremni", a bilo je i transparenata s uvredljivim natpisima da je Milanović "mješanac" i "Titova lutka".

'Neki me ljudi ovdje etiketiraju kao Titovu lutku, a to ne može biti smješnije', rekao je Milanović u razgovoru za SBS. Istaknuo je da nikada nije bio član komunističke partije, niti je služio komunističkoj policiji. Podsjetio je da su u Australiji prihvaćali pokojnog predsjednika Franju Tuđmana koji je 'u neko vrijeme bio komunistički general, međutim u trenutku kada je bilo najteže on je bio možda najbolji lider kojega je zemlja mogla imati i kao takvog su ga mnogi ljudi ovdje prihvatili'.

Upitan nije li izabrao krivi trenutak za posjet Australiji, baš u vrijeme revizije proračuna, isto kao i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić koja je otputovala u Čile, Milanović je rekao da se slaže.

'Trebalo je to učiniti prije godinu dana'. Podsjetio je da nijedan visoki dužnosnik nije bio u posjetu Australiji više od 20 godina s izuzetkom predsjednika Tuđmana. "Ovo je naprosto moja dužnost i ja ću je s radošću obaviti", rekao je.

Na pitanje što misli misli ostvariti posjetama Australiji i Novom Zelandu, Milanović je rekao: 'Vidjeti, razgovarati, ostvariti kontakte, razbiti neke predrasude, odnosno prikazati svoju zemlju. Svakako ne unositi razdor među hrvatske klubove.'

U razgovoru je rekao i da ne želi ulaziti u dugotrajni proces izručenja Dragana Vasiljkovića, poznatog kao kapetana Dragana, kojeg Hrvatska tereti za ratne zločine. Zanijekao je jedino da je zahtjev za izručenjem politički motiviran.

'Kao članica EU-a prošli smo vrlo zahtjevan ispit u pristupnim pregovorima, posebno u pravosuđu, i Hrvatska je sprema održati pošteno suđenje', rekao je.

O Karamarku - Radio je svašta i služio svakome

Zamoljen da prokomentira nedavnu izjavu čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka da RH ima vladu koja Hrvatsku niti je htjela niti je željela te da kaže padaju li ovakve prozivke u Hrvatskoj na plodno tlo, Milanović je odgovorio da izbori pokazuju da su se ljudi od toga odmaknuli i da im je to iritantno.

'U Hrvatskoj, to pokazuje zadnjih 20 godina slobodnih izbora i demokracije, nikada ne pobjeđuje ona rigidna ekstremna opcija ni lijeva ni desna, nego nekakva razumna...', kazao je.

Po njegovim riječima, takve izjave su neozbiljne i puno više govore o onima koji to izjavljuju nego o sadržaju kojega zapravo i nema.

'Svi smo mi Hrvati, Hrvatska nam je sudbina. Ja sve radim za svoju zemlju i u zemlji i izvan nje. Ja sam u politici relativno kratko... tako da nemam određenu povijest, ili povijest bolesti ili anamnezu kakvu imaju neki pa i gospodin čije ime ste naveli koji je radio svašta i služio svakome."

Na kraju razgovora premijer je uputio i poruku iseljenim Hrvatima. Kazavši kako je prošlo je puno godina te da je rat iza Hrvatske, istaknuo je da neke stvari nikada neće biti zaboravljene, da će se neki zločini uvijek istraživati i proganjati jer se preko njih ne prelazi.

'Ali, ono što sam spreman i braniti i dokazati kao činjenicu jest da Hrvatska u svojoj povijesti nije nikad bila u stabilnijoj poziciji nego što je danas, i to ne zahvaljujući nužno meni ili mojoj vladi inego jednom cijelom nizu i stjecaju okolnosti i događaja. Mi smo danas članice EU-a i NATO-a što je na određeni način i ograničavajuće jer se dobar dio zakonodavstva priprema i donosi u Bruxellesu. Međutim, naš odnos i položaj prema susjedima nas stavlja u jednu čvrstu poziciju ne mentora, ne tutora, ne silnika nego jednog dobrog susjeda', rekao je Milanović.

Dodao je da se mora i ne smije mrziti susjeda da bi se netko definirao Hrvatom niti fantazirati i zanositi se nekakvim mitovima o svojoj zajednici koji nisu realni.

'Sad smo svoji, imamo svoju državu. Ta država više nego ikada ima uzde u rukama, ima instrumente... i to trebamo iskoristiti', poručio je.

Podsjećamo, hrvatski premijer Zoran Milanović, koji boravi u radnom posjetu Australiji, posjetio je u ponedjeljak Sveučilište Macquaire u Sydneyu i tom je prigodom potpisan ugovor o nastavku financiranja tamošnjeg Centra hrvatskih studija u idućih pet godina.

Program hrvatskih studija na Macquaireju, jednom od najboljih svjetskih sveučilišta, već godinama sufinancira i hrvatsko ministarstvo obrazovanja i po odluci vlade od četvrtka, nastavit će ga financirati još najmanje pet godina sa 150 tisuća australskih dolara godišnje (750 tisuća kuna). Centar hrvatskih studija osnovan je 1994., a godišnje se u prosjeku upisuje 120 studenata.

Zoran Milanović stigao u Australiju!

Milanović se sastao s rektorom i zamjenikom rektora Sveučilišta Macquire, Michaelom Eganom i Bruceom Dowtonom.

Egan je izjavio da će ta hrvatska financijska potpora dati studentima fantastične mogućnosti. Centar hrvatskih studija u Sydneyju u sljedećem petogodišnjem razdoblju namjerava znatno unaprijediti svoje nastavne i znanstvene kapacitete kroz reorganizaciju i restrukturiranje kolegija koji se bave hrvatskom kulturom i poviješću. Cilj je ponuditi atraktivnije kolegije koji će privući veći broj studenata hrvatskog ali i nehrvatskog podrijetla, i osigurati regrutiranje i produkciju poslijediplomskih studenata.

Zoran Milanović je na Macquaireju održao i konferenciju za novinare na kojoj je pojasnio razloge svog posjeta.

'Nakon dugo vremena iz Hrvatske je došao predstavnik vlasti, nakon predsjednika Tuđmana. Ja ovdje ne dolazim po glasove birača ni po novac. Ovdje čak i financiramo jedan nama važan projekt - izučavanje hrvatske kulture i jezika na ovom moćnom sveučilištu (sveučilište Macquire). Pokušavamo učiniti sporednim moguće političke razloge i razgovarati o stvarima koje su nam zajedničke, o tome što treba napraviti u Hrvatskoj da se neke stvari promijene', izjavio je Milanović.

'Ovdje živi puno Hrvata. Ove institucije su odabrane ciljano jer govore o tome da Hrvati ovdje igraju važnu ulogu u kulturi i u poslu', izjavio je Milanović odgovarajući tako na pitanje australske novinarke hoće li se sastati s predstavnicima velike hrvatske zajednice koja živi na ovom kontinentu.

Milanoviću je program posjete počeo u nedjelju po mjesnom vremenu kad je za njega bio priređen prijem u gradskoj vijećnici Hurtsvillea, južnog predgrađa Sydneyja.

U utorak se hrvatsko izaslanstvo, u kojem su i ministar obrane Ante Kotromanović i premijerova supruga, seli u Canberru gdje će Milanović razgovarati s hrvatskom i poslovnom zajednicom, sastati se s predsjednicom zastupničkog doma australskog parlamenta Bronwyn Bishop i položiti vijenac na grobnici neznanog vojnika. U srijedu će Milanović razgovarati sa svojim kolegom i domaćinom Tonyjem Abbotom.

Posjet Australiji završava u četvrtak u Melbourneu predavanjem na sveučilištu Monash i sastancima s čelnikom australske oporbe, laburistom Billom Shortenom i predsjednikom gornjeg doma australskog parlamentu Johnom Hoggom, nakon čega putuje u službeni posjet Novom Zelandu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook