Visoki predstavnik u BiH ostaje do daljnjega

"Umjesto da se fokusiramo na datume, pozornost je preusmjerana na ispunjavanje političkih ciljeva. Ostaje cilj da se zatvori OHR, ali za to moraju biti ispunjeni uvjeti", rekao je Lajčak.

Pročitajte i ovo Jedan novi predstavnik Sastali su se predstavnici manjina: "Jedinstveni smo, prioritet nam je boljitak svih građana" Lajčak najavio odlučno djelovanje u BiH

Ranije je bilo predviđeno da OHR prepusti svoju misiju posebnom izaslaniku EU-a u lipnju 2007. godine, ali je to onda bilo odgođeno za godinu dana.

Upitan je li se od preciznog datuma odustalo zbog pogoršanja situacije u BiH, Lajčak je odgovorio niječno. "Promijenili smo pristup jer smo zaključili da su važniji politički ciljevi od vremenskog okvira", rekao je Lajčak.

Lajčak je izrazio nadu da će on biti posljednji visoki predstavnik. "Nadam se da ću biti zadnji, a do kada ću biti, to je rukama predstavnika BiH. Ako ja ne budem posljednji to će značiti da stvari ne idu dobro. Sljedeći korak trebao bi biti zatvaranje OHR-a i preuzimanje dužnosti posebnog izsalanika EU", rekao je.

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira sastali su se u utorak i srijedu u Bruxellesu, a dijelu toga sastanku bili su nazočni članovi predsjedništva BiH, predsjedatelj Vijeća ministara te čelnici stranaka iz vladajuće koalicije.

PIC je međunarodno tijelo zaduženo za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini, a u njemu su između ostalih zastupljeni Rusija, Sjedinjene Države i Europska unija.

"Bosna i Hercegovina kao mirna, održiva država na nepovratnom procesu prema europskim integracijama dugoročni je cilj Upravnog odbora PIC-a i postizanje toga cilja u središtu je rada OHR-a", kaže se u priopćenju PIC-a.

Za dovršetak mandata OHR-a potrebno je ispuniti pet ciljeva: prihvatljivo i održivo rješenje pitanja podjela imovine između države i drugih razina vlasti; prihvatljivo i održivo rješenje vojne imovine; postizanje konačnog rješenja za status Brčkog; fiskalna održivost i uspostava Nacionalnog fiskalnog vijeća i čvrsta uspostava vladavine prava.

Uz tih pet ciljeva potrebno je ispuniti još dva uvjeta: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om i dobivanje pozitivne ocjene stanja u zemlji na temelju punog poštovanja Daytonskog mirovnog sporazuma.

Povjerenik za proširenje Olli Rehn rekao je u utorak da bi BiH mogla potpisati SSP u travnju, ako se provede tražena reforma policije.

"Mislim da bi s BiH uskoro mogli potpisati SSP-, negdje u travnju, pod uvjetom da usvoji potrebne zakone koji se odnose na reformu policije", rekao je Rehn. "To je velika prigoda za zemlju i vjerujem da je njezini vođe neće propustiti", istaknuo je Rehn u pismu kojim je pozvao bosanskohercegovačko vodstvo na sastanak u Bruxellesu, koji će se održati u četvrtak.

Upitan da komentira izjave predsjednika predsjedništva BiH Željka Komšića i premijera RS-a Milorada Dodika prema kojima on više nema potporu PIC-a za korištenje tzv. bonnskih ovlasti, koji visokom predstavniku daju pravo da smjenjuje političke dužnosnike u BiH, Lajčak je odgovorio da to nije točno.

"Ovlasti ostaju i bude li prijetnji stabilnosti BiH neću oklijevati da ih iskoristim", rekao je Lajčak.

Međutim, upozorio je na neka pogrešna tumačenja bonnskih ovlasti, prema kojima jedna strana želi da se te ovlasti koriste protiv samo protiv druge strane. "Ako netko misli da su bonnske ovlasti sredstvo za obračun s političkim protivnicima, onda se vara. Takva tumačenja ne mogu prihvatiti, bonnske ovlasti vrijede za sve", rekao je Lajčak.

PIC je pozvao Srbiju, kao potpisnicu Daytonskog sporazuma te vlasti u BiH, posebice u srpskom entitetu da poštuju svoje međunarodne obveze u vezi sa suradnjom s Haškim sudom, da igraju aktivnu ulogu u hvatanju preostalih bjegunaca, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića, da rade na razgradnji mreže za potporu koju imaju ti bjegunci i ih izruči ICTY-u.

Također se "podsjećaju sve vlasti u BiH na temeljno načelo nepovredivosti diplomatskih misija i na njihove obveze u tom smislu. Upravno vijeće PIC-a izražava žaljenje zbog štete učinjene na diplomatskim uredima u Banjoj Luci" tijekom prosvjeda protiv neovisnosti Kosova, kaže se u zaključcima.