Studija kanadskih znanstvenika otkrila je da je smrtnost od raka dojke potpuno jednaka u skupini žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu. Štoviše, svaka peta žena bila je podvrgnuta kemoterapijama, zračenjima ili radijacijama jer su im na mamografijama pronađene kvržice koje su se pokazale posve bezopasne po njihovo zdravlje.
U DNEVNIKU NOVE TV
Razrednica kojoj su maturanti kupili automobil: "Nisam navikla na ovakve stvari. Ovo je priča o njima"
2:55
5
stotine ugrožene
Nakon 30 godina rada, otkaz je dobio poštom. Radnici sa strepnjom čekaju plaće koje kasne: "Problemi u industriji su ogromni"
"Da ti srce pukne"
Dalija Orešković oplela po maturantima: "Poluobrazovani i zatrovani. Možda i najtužnija norijada ikada"
Znanstvenici su 25 godina pratili 89.835 Kanađanki koje su nasumično podijelili u dvije jednake skupine. Prva je redovito išla na mamografije, a drugoj skupini žene su same pregledavale dojke. Nakon četvrt stoljeća istraživanja rezultati su pokazali da je smrtnost od raka dojke ista u obje skupine. Međutim, pokazalo se i da je 22 posto žena iz 'mamografske' skupine nepotrebno bilo liječeno od raka. Rezultati su objavljeni u utorak u časopisu British Medical Journal.
Ovo nije prva studija koja dovodi u pitanje smislenost mamografije i vjerojatno će pridonijeti polarizaciji između onih koji vjeruju da ona spašava živote, uključujući mnoge preživjele od raka, i sve većeg broja znanstvenika koji kažu da dokaza za takve tvrdnje nema, piše NYT.
Pacijenti previše uvjereni u učinkovitost prevencije
"Zbog ove studije ženama neće biti ugodno. I ne bi im trebalo biti", kaže Russel Harris, profesor medicine na sveučilištu North Carolina, koji nije sudjelovao u istraživanju. "Odluku da se ide na mamografiju ne bi trebalo donositi olako".
Rezultati studije vjerojatno neće odmah dovesti do promjena u smjernicama za mamografiju i mnogi će stručnjaci sigurno dovesti u pitanje je li taj postupak beskoristan ili čak štetan.
Dr. Richard Wender, prvi čovjek Američkog društva za rak, rekao je da će društvo sazvati panel stručnjaka i prezentirati im sve studije o mamografiji, uključujući i ovu kanadsku, i zatim eventualno unijeti promjene u svoje smjernice. Wender, međutim, napominje da su rezultati kliničkih ispitivanja mamografije pokazali da se njome za 15 posto smanjuje smrtnost od raka dojke ženama u četrdesetim godinama i za najmanje 20 posto onim starijim.
U uvodniku koji prati rezultate istraživanja kaže se, međutim, da su ranije studije bile provedene prije nego što su se u rutinsku upotrebu uveli učinkovitiji lijekovi za liječenje raka dojke, poput tamoxifena, i prije nego li je porasla svjesnost o raku dojke među ženama.
Jedna od autorica istraživanja, Mette Kalager s medicinskog fakulteta u Oslu i profesorica na Školi javnog zdravlja u Harvardu piše da su rezultati o smrtnosti sada drugačiji jer upotrebom boljih lijekova više nije toliko važno rano otkriti rak dojke. Uz to, dodaje, žene iz kanadske studije bile su itekako svjesne opasnost od raka dojke i dobro upoznate s metodama samopregleda. "Moguće je da ćete imati korist od mamografije ako nemate nikakve spoznaje o toj bolesti", dodaje.
O koristima mamografije već se godinama raspravlja, ali dosad nijedna zemlja, osim Švicarske, nije sugerirala da se ti pregledi zaustave. Dr Peter Juni, epidemiolog sa sveučilišta u Bernu i donedavni član švicarske liječničke komisije, izjavio je da je to učinjeno upravo iz razloga na koje ukazuje kanadska studija - zabrinutosti da mamografija ne pridonosi padu smrtnosti, već naprotiv, pridonosi porastu pogrešnih dijagnoza. "Priča o mamografiji uopće nije jedostavna priča", naglašava. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook