Papa Franjo u pratnji katholikosa Karekina II. i armenskog predsjednika Serža Sarkisjana (Foto: AFP)
Papa Franjo u pratnji katholikosa Karekina II. i armenskog predsjednika Serža Sarkisjana (Foto: AFP)

Vatikan je u nedjelju odgovorio na turske izjave da papa Franjo ima 'križarski duh' zbog toga što je upotrijebio riječ genocid kako bi opisao pokolj Armenaca koji se dogodio tijekom Prvog svjetskog rata.


'Papa nije na križarskom pohodu. Ne pokušava organizirati ratove ili graditi zidove, nego želi graditi mostove', rekao je glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi, dodavši kako papa nije rekao 'nijednu riječ protiv turskog naroda'.

U govoru pred armenskim predsjednikom, vladom i diplomatima, papa Franjo u petak je odstupio od svog pripremljenog teksta i upotrijebio riječ 'genocid', što je naišlo na tursko neodobravanje, kao i prvi put kad ju je izrekao prije godinu dana.

Zamjenik turskog premijera Nurettin Canikli u subotu je rekao da je 'jako neumjesno' da papa koristi tu riječ, te je dodao kako su 'u djelima pape i papinstva nažalost vidljivi odrazi i tragovi križarskog duha'.

Papa Franjo, koji se u nedjelju vratio u Rim nakon posjete samostanu blizu granice s Turskom, riječ 'genocid' prvi put je upotrijebio prošle godine tijekom ceremonije u Vatikanu. Turska je tada iz protesta povukla svog veleposlanika u Vatikanu na 10 mjeseci.

Turska prihvaća da je velik broj kršćanskih Armenaca ubijeno u Otomanskom carstvu u sukobima s osmanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata, no osporavaju brojku od 1,5 milijun i odbija tezu da su ubijanja sustavno organizirana i da predstavljaju genocid. Naglašava i kako je u tom razdoblju ubijeno i mnogo muslimanskih Turaka.

Papa Franjo se na masakr referirao u nedjelju ujutro, zadnjeg dana svog trodnevnog posjeta Armeniji, izražavajući počast 'mnogim žrtvama mržnje koji su patili i dali svoje živote za vjeru'.

Netipično za njega, Papa je u Armeniji bio gost na kršćanskoj misi koju je predvodio netko drugi.

Svetu misu predvodio je katholikos Karekin II., vođa Armenske apostolske crkve, koja se od Rima odvojila u 5. stoljeću zbog teološkog sukoba te je danas dio istočnih pravoslavnih crkava.

Misa je održana u svetom armenskom gradu Ečmiadzinu, sjedištu Armenske crkve u blizini Erevana.

Papa je svoje domaćine nekoliko puta oduševio govoreći o pokoljima nad Armencima i posjetom erevanskom spomeniku žrtvama genocida, te je pozvao Armeniju i Tursku da se pomire i izbjegnu 'prividnu moć osvete'.

Spor oko pokolja i podrška Erevana armenskoj etničkoj enklavi u Nagorno-Karabahu u Azerbajdžanu dovele su do otežanih odnosa između dviju država, što je rezultiralo zatvorenim granicama i izostanku diplomatskih veza. (Hina)