Vatikan mu ne priznaje dva čuda, no Papa Ivan XXIII. postao je svetac

Iako Vatikan Dobrome papi Ivanu XXIII. ne priznaje dva čuda, rijetke začuđuje što ga je papa Franjo odlučio proglasiti svetim u godini u kojoj se obilježava pola stoljeća od početka Drugoga vratikanskog koncila.

Pročitajte i ovo Kakva li samita VIDEO Hit na mrežama: Reakcija talijanske premijerke na Macrona je urnebesna, Biden iznenadio sve prisutne tjedna audijencija Papa poslao svećenicima zanimljivu poruku: "Ne smije trajati duže od osam minuta"

Kada je na iznenađenje rimske kurije sazvao Koncil, Ivan XXIII. pokrenuo je četverogodišnji proces koji će uskladiti odnos Crkve i modernoga svijeta te drugih svjetskih religija.

Zapčeo dijalog sa Sovjetski Savezom

Dijalog koji je Ivan XXIII. počeo sa Sovjetskim Savezom na kraju je doveo do pada Željezne zavjese za pontifikata Ivana Pavla II., s kojim će zajedno u nedjelju biti proglašen svetim.

Rodio se 25. studenoga 1881. na sjeveru Italije kao Angelo Giuseppe Roncalli, u obitelji s još trinaestero djece, a kažu kako nikad nije zaboravio da mu roditelji nisu imali novca za autobus do mjesta na kojem je slavio mladu misu pa se i kao Papa zauzimao za pravdu za siromašne i radnike. Nije zaboravio ni ratne strahote koje je proživio kao član saniteta talijanske vojske u Prvome svjetskom ratu.

Diplomat i spasilac Židova

INTERAKTIVNA ŠETNJA Posjetite mjesto rođenja Isusa Krista

Kao vatikanski diplomat i nuncij služio je u Bugarskoj, Turskoj i Francuskoj. Smatra se da je spasio tisuće Židova u Drugome svjetskom ratu, među ostalima i mađarske Židove kojima je izdavao potvrde o krštenju. Jedan dokument u muzeju holokausta Yad Vashemu kaže kako je budući papa bio među 'osobama koje su najviše osjećale židovsku tragediju i najviše se trudile spašavati Židove'.

Ivan XXIII. pokajao se u ime katolika za stoljetni antisemitizam u Europi i drugdje u svijetu. Iz liturgije na Veliki petak izbacio je dijelove koji su bili uvredljivi za Židove i položio je temelje za napredak katoličko-židovskih odnosa koji su poslije njega nastavili svi pape.

Njegovu ključnu ulogu u modernizaciji Crkve šezdesetih godina i odlučan i progresivan značaj vatikanski promatrači često uspoređuju s današnjim papom reformatorom Franjom. Ali - kad je budući Dobri papa Ivan s položaja venecijanskog patrijarha došao na čelo Katoličke Crkve 1958. u dobi od 77 godina, mnogi su smatrali da će on biti tek prijelazna figura.

Tradiciju je prekršio odmah. Ivan XXIII. bio je prvi papa u gotovo stotinu godina koji se uputio u pastoralni posjet svojoj rimskoj dijecezi. Bio je u bolnicama i sirotištima, a kada je posjetio zatvor, što je izazvalo onodobnu medijsku senzaciju, rekao je utamničenima: 'Vi niste mogli doći k meni, pa sam ja došao k vama.'

Drugi vatikanski koncil

Nepuna tri mjeseca nakon dolaska na čelo Crkve Ivan XXIII. objavio je početak priprema za Drugi vatikanski koncil, gotovo stotinu godina nakon Prvoga. Promjene koje su se u međuvremenu dogodile u svijetu bile su goleme. 'Želim otvoriti prozor crkve kako bismo vidjeli što se vani događa, i kako bi cijeli svijet vidio što se u njoj zbiva', napisao je papa.

Na Koncilu je sudjelovalo oko 2.500 biskupa i tisuće drugih promatrača, laika, redovnika i sestara. Skup je iznjedrio 16 dokumenata kojima su položeni temelji Crkve kakvu danas poznajemo. Među onima koji su sudjelovali na uvodnoj sjednici bili su i kardinal Giovanni Battista Montini (Pavao VI.), biskup Albino Luciani (Ivan Pavao I.), biskup Karol Wojtyla (Ivan Pavao II.) i otac Joseph Ratzinger (Benedikt XVI.).

Papa Franjo osudio 'tiraniju kapitalizma' i 'idolatriju novca'

Drugi vatikanski koncil otvoren je 11. listopada 1962., a na kraju toga dana na Trgu svetog Petra okupilo se mnoštvo koje je uz svjetlo svijeća stalo dozivati Dobrog papu. Odazvao se i s prozora papinskih odaja Apostolske palače emotivno izgovorio ono što će poslije postati slavni 'Govor Mjesecu'. 'Cijeli je svijet predstavljen ovdje večeras. Čak se i Mjesec približio kako bi gledao ovaj spektakl, kakvom ni bazilika svetog Petra u četiri stoljeća povijesti još nije svjedočila', rekao je i nastavio: 'Kada dođete kući, zagrlite i poljubite svoju djecu. Recite im: ovo je zagrljaj i poljubac Pape.'

Otvorio komunikacijski kanal između Vatikana i Sovjetskog Saveza

Njegov je rođendan 1961. iskorišten za prvu komunikaciju Vatikana i Sovjetskog Saveza nakon Oktobarske revolucije 1917. Sovjetski veleposlanik u Italiji Semen Kozirev poslao je Papi u ime Nikite Hruščova rođendansku čestitku i poželio mu uspjeh u nastojanjima da ojača i učvrsti mir na zemlji. Papa je rukom napisao odgovor koji je nadbiskup Carlo Grano, apostolski nuncij u Italiji, prenio Kozirevu.

Tako je otvoren komunikacijski kanal između dviju država, a kada je nakon godinu dana buknula Kubanska kriza, Papa se njime poslužio da pošalje poruku Sovjetskom Savezu, istu onu koju je poslao i Sjedinjenim Državama.

Poruku je završio molbom 'svim vladama da se ne ogluše na poziv da učine sve što mogu kako bi spasile mir'. 'Time će spasiti svijet od užasa rata čije strašne posljedice nitko ne može predvidjeti. Neka nastave razgovarati jer je takvo iskreno i otvoreno ponašanje vrijedan pokazatelj savjesti. Poticanje, prihvaćanje i pogodovanje razgovoru, na svakoj razini i u svakome trenutku, znak je mudrosti koja zaslužuje blagoslov i neba i zemlje', napisao je.

Ta poruka predana je američkome i sovjetskom veleposlanstvu, emitirana je na vatikanskome radiju, a došla je i na naslovnicu 'Pravde', glasila sovjetskih komunista.

Prvi put izložene kosti za koje se vjeruje da su od svetog Petra

Zbog posredničke uloge u rješavanju Kubanske krize i sazivanja Koncila, Ivan XXIII. postao je prvi papa kojeg je časopis 'Time' proglasio osobom godine.

Proglašen blaženim u kolovozu 2000.

Papina je diplomacija pridonijela i da iz gulaga izađe kardinal Josip Slipij, nadbiskup ukrajinskoga grada Lavova, uhićen još 1945. Sveta Stolica dugo se zauzimala za njegovo oslobađanje, ali Hruščov ga je oslobodio tek 1963. Nedugo zatim Aleksej Adžubej, urednik sovjetskoga lista 'Izvjestije' i zet Nikite Hruščova, posjetio je Rim i izrazio želju sastati se s Papom. Iako su se mnogi u Vatikanu protivili tom sastanku, na savjet đenovskoga kardinala Sirija, Papa se s njim ipak sastao. Ti su događaji otvorili put tzv. 'Ostpolitiku' idućega pape Pavla VI., koji je dijalogom s državama Varšavskoga pakta nastojao unaprijediti status kršćana u tim zemljama.

Ivan XXIII. nije dočekao završetak Koncila koji je vodio u krupne reforme Crkve. Umro je od posljedica raka želuca 3. lipnja 1963. Dva mjeseca prije završio je znamenitu encikliku 'Pacem in Terris' (Mir na Zemlji), koju je naslovio na 'sve ljude dobre volje', a ne samo na katolike, i koja je dijelom bila reakcija na političku napetost zbog Hladnog rata. Zbog zauzimanja za mir, šest mjeseci nakon smrti pape Ivana XXIII. američki predsjednik Lyndon Johnson odlikovao ga je predsjedničkom Medaljom slobode, najvišim civilnim američkim odličjem.

Papa Franjo otkrio kada će Ivana Pavla II i Ivana XXIII proglasiti svecima

Postao je poznat kao Dobri papa Ivan, a nakon njegove smrti neki kardinali s Drugoga vatikanskog koncila htjeli su ga odmah kanonizirati. Blaženim je proglašen u kolovozu 2000., a Ivan Pavao II. rekao je da će se Ivan XXIII. pamtiti po 'izvanrednoj duševnoj dobroti, osmijehu i rukama raširenima za cijeli svijet'.

Svetim će ga proglasiti papa Franjo u nedjelju iako se uz njega vezuje samo jedno čudesno ozdravljenje jer je toliko štovan da mu drugo čudo i ne treba. 'Papa je jednostavno htio svecem učiniti nekoga tko je njemu doista drag', objasnio je u 'La Stampi' stručnjak za Vatikan Marco Tosatti.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook