O PROVEDBI PREPORUKA 'Hrvatska u tome nije jedinstvena. Zapravo je priličan broj zemalja ostvario ograničen napredak'

Europska komisija očekuje da će Hrvatska ove i sljedeće godine ostvariti rast od 2.1 posto BDP-a - i čak su malo optimističniji od Vlade koja planira dva posto.

Pročitajte i ovo Pod žestokom paljbom Pljušte kritike nakon što je njemački medij prozvao Dubravku Šuicu: "To je tipični HDZ-ovski potez" O izazovima IZVJEŠĆE EK Očekuje se da će Hrvatska u sljedeće dvije godine rasti iznad svojeg potencijala

No, premijer Tihomir Orešković ima razlog za brigu, jer ostaje niz važnih neravnoteža: visoka razina duga i javnog i privatnog, još uvijek velika nezaposlenost, visoka razina loših kredita u bankarskom sektoru što otežava kreditiranje gospodarstva.

Ocijenjeno je da je prošle godine ostvaren samo ograničen napredak u provedbi preporuka. Izvješće Europske komisije ekskluzivno za Dnevnik Nove TV komentirao je Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za Euro i socijalni dijalog.

Prijete li Hrvatskoj korektivne mjere zbog tih pretjeranih makroekonomskih nestabilnosti?

U ovoj je fazi prerano za presudu u koju će kategoriju Hrvatska unutar procedura za makroekonomske neravnoteže biti smještena. Te odluke će biti donesene u sljedećih nekoliko tjedana. U svakom slučaju jasno je da Hrvatska treba ambiciozni reformski program da riješi neravnoteže koje ekonomija doživljava.

U kojim je područjima Hrvatska ispunila očekivanja u vezi s prošlogodišnjim preporukama?

Prošle godine Hrvatska je dobila šest preporuka i kao što sam rekao, u cjelini je ostvaren samo ograničen napredak u njihovoj provedbi. To se odnosi na fiskalnu politiku, fiskalni okvir, reviziju rashoda. Također se odnosi na tržište rada i mehanizme za određivanje plaća. Odnosi se na mirovinsku reformu i prijevremeno umirovljenje, parafiskalne namete i još nekoliko područja. Zapravo, jedina preporuka gdje je Hrvatska ostvarila značajan napredak je problem nelikvidnosti. Naša ukupna ocjena je ograničen napredak u provedbi preporuka. Mora se reći, kako bi se vidjela šira slika, da Hrvatska u tome nije jedinstvena. Ako pogledate, zapravo je priličan broj zemalja ostvario ograničen napredak i provedba preporuka za pojedine zemlje je problem kojim se moramo pozabaviti na razini EU.

Jeste li vidjeli smjernice za novi proračun koji je pripremila nova vlada i kakva je Vaša ocjena?

Mora se reći da su smjernice relativno općenit dokument i potrebno je više detalja. Razgovarali smo s predstavnicima Vlade, ministrom financija i složili se da će vjerojatno sljedeći tjedan tehnički tim Europske komisije doći detaljnije razgovarati o proračunu, ali u svakom slučaju postoji jasna posvećenost Vlade i ministra financija da pripreme proračun s ciljem smanjenja prekomjernog hrvatskog deficita. Znači s proračunskim deficitom manjim od 3% BDP-a.

Hrvatskom premijeru rekli ste da je Europska komisija spremna pružiti tehničku pomoć u provedbi reformi. Kakva je to pomoć?

Europska komisija je nedavno uspostavila Servis za potporu strukturnim reformama koji može pružiti tehničku pomoć zemljama u provedbi strukturnih reformi i u ovom slučaju povezao bih to s procedurom makroekonomskih neravnoteža jer tu ćemo utvrditi ključne prioritete rada. I također za apsorpciju EU fondova jer znamo da za razdoblje 2007. - 2013. Hrvatska je daleko od pune apsorpcije. Već postoji radna skupina koja se bavi time i pokušava maksimizirati apsorpciju, ali također je važno učinkovito krenuti s planovima za novo razdoblje 2014. - 2020. Komisija je spremna pružiti pomoć.

Ekselencijo hvala Vam na vremenu i ovom razgovoru.

Hvala vama.