Zbog Islamske države politički i geopolitički odnosi na Bliskom istoku drastično se mijenjaju, a dugogodišnji neprijatelji postaju saveznici.
Pročitajte i ovo
Bliski istok u ratnom vihoru
Napadnute američke vojne baze u Iraku: Ostvaruje se prijetnja Irana?
Civili pješice bježe u predgrađe
Iračka vojska ušla u Mosul prvi put od 2014. godine
Sve do 10. lipnja iranski su dužnosnici bili zadovoljni samom činjenicom da iz pozadine utječu na događaje u Iraku preko lokalnih šijitskih militanata i tadašnjeg premijera, Nouri al-Maliki.
No, tada je iračka vlast izgubila Mosul, drugi najveći grad u zemlji, kojeg je osvojila Islamska država. U sukob su se napokon uključile i Sjedinjene Američke Države koje su okupile međunarodnu koaliciju za borbu protiv ISIS-a u Iraku i Siriji, uglavnom baziranu na napadima iz zraka.
Ipak, nekoliko mjeseci prije nego što se SAD vojno angažirao na Bliskom istoku, vlasti u Iranu shvatile su da zbog jačanja ISIS-a više ne moraju skrivati kako kontroliraju vlast u Iraku.
Kao potvrda iranskog utjecaja stiglo je prošlog mjeseca i imenovanje glavnim čovjekom ministarstva unutarnjih poslova u Iraku Hadi al-Amirija, predstavnika vojno-političke organizacije al-Badr, radikalne šijitske milicije iza koje stoji moćna obitelj al-Hakim.
Tako su se na ovoj fotografiji našli vođa al-Badra u zagrljaju sa generalom Qassem Suleimanijem, komandantom paravojne iranske Quds brigade. Ona prikazuje koliko je jak utjecaj Irana u Iraku, otkrio je visokopozicionirani izvor za Huffington Post. Iran je 'prigrlio' i iračku vladu i šijitske militante.
VIDEO: Ovaj video ISIS-a izazvat će bijes svakog, pogotovo roditelja
Dok su SAD oklijevale s akcijom nakon što je ISIS zauzeo Mosul, Suleimani i njegova vlada nisu gubili vrijeme; u 48 sati Iran je poslalo oružje, municiju i vojne savjetnike. Iran je bio spreman za borbu proti ISIS-a uz pomoć saveznika koje je okupljao godinama; sirijskog predsjednika Bašar al-Assada , Hezbollaha i šijitske milicije u Iraku.
Osim Irana i Iraka, u novim su se odnosima zbog ISIS-a našli i SAD i Iran; dvije zemlje prekinule su diplomatske odnose još 1979. a sada imaju zajedničke interese; obje podržavaju iračku vladu i Kurde i nadaju se da će poraziti Islamsku državu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook