Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u pismu slovenskom premijeru na odlasku Robertu Golobu optužio ih je za manipulaciju brojkama o obrambenim izdacima. Procjenjuje se da su oni znatno niži dva posto BDP-a, koje je navela Vlada.
Rutte je istaknuo nesklad između službenih podataka slovenske vlade i metodologije NATO-a za izračun obrambenih izdvajanja. Prema podacima koje je Slovenija dostavila, država bi 2025. godine za obranu trebala izdvajati 2,01 posto BDP-a, što predstavlja povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine. No prema procjeni NATO-a, taj je “skok” velikim dijelom postignut tako što je vlada u obrambene troškove uključila projekte koji, prema Rutteu, ne spadaju u dogovorenu definiciju obrambenih izdataka. Ako se ti projekti izuzmu, Slovenija bi za obranu zapravo izdvajala tek oko 1,6 posto BDP-a, odnosno približno 300 milijuna eura manje, piše 24ur, čije uredništvo je primilo Rutteovo pismo.
"Slovenija se već dugo nalazi pri dnu po obrambenim izdvajanjima, što u vrijeme sigurnosnih prijetnji potkopava našu kolektivnu sigurnost i napore za ravnomjernu raspodjelu tereta unutar saveza", napisao je Rutte.
Pozvao je Sloveniju da hitno osigura dodatna sredstva i da u buduće ciljeve od 3,5 posto BDP-a uračunava isključivo troškove koje NATO priznaje kao temeljne obrambene izdatke. Očekuje da će se nesuglasice riješiti prije sljedećeg summita NATO-a u Ankari, početkom srpnja.
Oglasili se iz Ureda premijera i Ministarstva obrane
Iz pisma nije jasno koji su projekti sporni, no pretpostavlja se da se radi o infrastrukturi dvojne namjene, širim sigurnosnim programima i pojedinim razvojnim ulaganjima. Iz ureda premijera Roberta Goloba potvrdili su primitak pisma te poručili da je upravo njegova vlada osigurala najveća izdvajanja za obranu u povijesti Slovenije i prvi put ispunila cilj od dva posto BDP-a.
Naglasili su da postoje različita tumačenja strukture ulaganja te da Slovenija zagovara "šire razumijevanje sigurnosti", koje uz vojsku uključuje i ulaganja u kritičnu infrastrukturu, kibernetičku sigurnost, energetiku i vojnu mobilnost. Dodali su da se sa sličnim dilemama suočavaju i druge članice NATO-a.
Iz Ministarstva obrane poručili su da su za obranu u 2025. godini izdvojili 1438 milijardi eura, odnosno 2,04 posto BDP-a. Najveći dio otpada na proračun Ministarstva obrane, ali se u ukupne izdatke ubrajaju i vojna mirovina, izdaci Ureda za zaštitu tajnih podataka te ulaganja drugih ministarstava i državnih poduzeća važnih za obranu.
Upravo su ti troškovi glavni razlog neslaganja s NATO-om. Slovensko ministarstvo tvrdi da se radi o legitimnim ulaganjima povezanima s vojnom logistikom, mobilnošću i operativnošću države, dok ih NATO uglavnom vodi kao šire sigurnosne, a ne temeljne obrambene troškove.
