U SAD-u raste protivljenje slanju dodatnih snaga u Irak

No, dok Bush obavlja posljednje pripreme za govor koji će biti prenošen u 21 sat po istočnoameričkom vremenu (03.00 po srednjoeuropskom vremenu, 11. siječnja) iz knjižnice Bijele kuće, pojedinosti koje su procurile o postupnom povećanju američkih snaga u Iraku izazivaju sve veće protivljenje i nezadovoljstvo demokratskog Kongresa, američke javnosti a, prema pisanju "Tha Washington Posta", i dijela vojnog vrha.

Pročitajte i ovo Naoružani do zuba Američki CENTCOM izveo raciju u Iraku, ubijeno 15 operativaca Islamske države Stav nobelovca Nadbiskup Tutu: Blairu i Bushu treba suditi za Irak

Prema Bushovu novom ratnom planu u Irak će biti poslano više od 20.000 dodatnih američkih vojnika, većinom u Bagdad i dio u pokrajinu Anbar, od čega bi prvih 3500 vojnika 2. brigade 82. zračno-desantne divizije bilo prebačeno iz Kuvajta već do kraja siječnja, izjavio je jedan visoki vojni dužnosnik za Associated Press. Pojačanja bi ostala u Iraku šest do osam mjeseci.

Plan predviđa i prijenos odgovornosti za sigurnost svih 18 pokrajina u Iraku na iračke snage do studenoga ove godine, kazao je isti izvor.

Usto, Bush će predložiti da se u obnovu iračkih gospodarstva i otvaranje radnih mjesta uloži više od milijarde dolara, rekao je drugi američki dužnosnik.

Također se očekuje da Bush pozove prijateljske zemlje na Bliskom istoku da povećaju pomoć Iraku, ignorirajući preporuke Studijske skupine prema kojima Iran i Siriju treba uključiti u napore za stabiliziranje Iraka.

I prije nego što je objavljen Bushov plan izložen je oštrim kritikama demokrata u Kongresu, uz najave usvajanja rezolucija u kojima će se oba doma parlamenta usprotiviti povećanju broja američkih vojnika u Iraku.

Senatski demokrati odlučili su o usvajanju rezolucije nakon sastanka iza zatvorenih vrata, održanog nakon što je senator Edward Kennedy podnio prijedlog zakona kojim se traži da Bush dobije podršku Kongresa prije slanja novih snaga u Irak.

"Mi ne podržavamo eskalaciju rata. Vjerujem da će nam se i dio republikanaca pridružiti kako bi odbili eskalaciju. Prođe li
rezolucija, predsjednik će dobiti poruku. Mislim da je to početak kraja", izjavio je jučer navečer čelnik senatske većine Harry Reid.

I glasnogovornica predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi najavila je da će dom usvojiti rezoluciju kojom se protivi povećanju snaga.

Rezolucije će biti simboličan izraz neslaganja, bez praktičnog učinka na Bushove odluke o Iraku, no one će biti najveće preispitivanje podrške Kongresa za rat od njegova početka 2003. i prvi veliki okršaj Kongresa i Bijele kuće od izbora 7. studenoga, na kojima su građani glasali za oporbu.

Kongres razmatra i oštrije poteze, kao što je uskrata financiranja dodatnih postrojbi, no tu se već dolazi na sklizak teren optužbi za potkopavanje vojske i defetističku politiku, što bi vodstvo Kongresa radije izbjeglo.

Dan uoči govora ispitivanje javnog mnijenja Instituta Gallup i lista USA Today pokazalo je da samo 26 posto građana odobrava Bushovu politiku u Iraku što je dosad najniži zabilježeni Bushov ratni rejting. Usto, 61 posto ispitanih protivi se ideji "privremenog ali znatnog" jačanja snaga u Iraku, u čijem su sastavu trenutačno 132.000 vojnika.

The Washington Post u srijedu ističe da se Bush priprema učiniti ono što je izbjegavao od 2003.: narediti vojnom vrhu da poduzme akciju kojoj se prvotno opirao i savjetovao da se ne provodi.

"Upućeni u Pentagonu kažu kako su se članovi Združenog stožera dugo opirali povećanju broja vojnika i samo će uz gunđanje provoditi plan jer im je obećano da će vojno jačanje pratiti obnovljeni politički i ekonomski napori u Iraku", navodi The Washington Post.

Bushova odluka, čini se, označava prvo veće neslaganje Bijele kuće i ključnih osoba u Pentagonu u pogledu iračkog rata otkako se general Eric Shinseki, tadašnji zapovjednik združenog stožera, u proljeće 2003. razišao s administracijom zbog planirane veličine okupacijskih snaga, koju je smatrao nedovoljnom, ističe Post.