Za 100 parlamentarnih mjesta natječe se 1.024 kandidata iz 19 stranaka koje su u kampanji birače privlačile raznim obećanjima, primjerice obuzdavanjem visoke inflacije od 7 posto godišnje, što je čini najvećom u EU-u.
Druge su stanke nastojale šarmirati birače obećanjima o većim doplatcima za obitelji ili rastom plaća, katkad i za 200 posto, prenosi agencija France presse.
'Nažalost, birači će povjerenje vjerojatno pokloniti onima koji su intenzivno vodili kampanju najmanje koherentnim obećanjima ali su inzistirali na ostvarenom gospodarskom rastu koji ipak nije napunio džepove običnih ljudi', drži Anda Rozukaine, stručnjakinja za politički marketing.
Parlamentarni izbori u subotu prvi su otkako je 2004., s još devet drugih zemalja, Latvija pristupila Europskoj uniji. Brojni njezini državljani, koji su se nadali da će im članstvo brzo donijeti bolji život, razočarani su jer teško vezuju kraj s krajem.
Gospodarski rast je neporeciv, a rasla je i kupovna moć koja danas iznosi 48 do 49 posto prosjeka EU-a dok je 2002., bila 39 posto prosjeka EU-a.
Uz to bi 2007. Latvija trebala u toj kategoriji prestići Poljsku, što su već učinile Estonija i Litva, dvije susjedne joj zemlje i članice EU-a, koje su kao i ona stekle samostalnost nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.
U 15 godina od tog događaja u Latviji se izmijenjalo 12 vlada ali su sve održavale vrlo liberalno gospodarstvo što je privlačilo ulagače.
Ni danas se gospodarske politike različitih stranaka ne razlikuju mnogo, piše France presse i prenosi da bi sedam stranaka trebalo prijeći izborni prag od pet posto za ulazak u parlament.
Politolog Ivars Ijabs ne očekuje velikih promjena i drži da bi 'iduća koalicija mogla biti ona koja aktualno vlada, odnosno ako će i biti promjena, one će biti male'.
Na vlasti su dvije stranke desnog centra, Narodna stranka premijera Aigarsa Kalvitisa i Savez zelenih i seljaka, i ta bi koalicija, prema anketama, trebala dobiti najviše glasova.
Na prostoru nešto većem od Hrvatske (64.589 km2), živi 2,4 milijuna stanovnika, a četvrtinu njih čini rusofono stanovništvo doseljavano u Latviju u vrijeme SSSR-a.
Prava tih ljudi bolno su pitanje od početaka samostalnosti Latvije koja je 2004. ograničila uporabu ruskog jezika u školama i postrožila zakon za stjecanje državljanstva. Tako kandidati koji tri puta padnu na ispitu latvijskog jezika gube pravo na državljanstvo, zbog čega nekih pola milijuna ljudi nema pravo glasa niti pravo na putovnicu EU.
S Rusijom se Latvija još spori oko graničnih pitanja. Dvije zemlje tek trebaju formalno potpisati sporazum o razgraničenju, podsjeća BBC.
Rusofono stanovništvo podržava dvije oporbene stranke, Savez za ljudska prava, te stranku Ujedinjena Latvija i harmonija, obje lijeve orjentacije. Prema anketama obje bi trebale ući u parlament.
