Tužiteljstvo ICTY-a u žalbi traži doživotni zatvor za Radovana Karadžića

U žalbi na prvostupanjsku presudu, Tužiteljtsvo ICTY-a traži da sud Karadžića proglasi krivim i za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam bosanskih općina, s obzirom da je za to djelo prvostupanjskom presudom bio oslobođen krivnje.

Pročitajte i ovo Pljuska suživotu u BiH Skandalozan potez u Republici Srpskoj podigao prašinu: Pogledajte što će morati učiti mali Hrvati Nakon presude Radovan Karadžić poručio: ''Žrtva koju podnosim manja je od drugih''

Haški sud je Karadžića u svibnju 2015. proglasio krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata u BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje mirovnjaka UNPROFOR-a za taoce tijekom rata u BiH.

Raspravno vijeće oslobodilo je Karadžića krivice po točki optužnice po kojoj je progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva u šest bosanskih općtina dosegnuo razmjere genocida.

U žalbi, čija je skraćena verzija u petak objavljena u ICTY-u, tužilaštvo nalaze iz prvostupanjske ocjenjuje kao "u većini detaljne, sveobuhvatne i čvrste", ali da "presuda ne odražava cjelokupnu Karadžićevu kaznenu odgovornost i u nedovoljnoj ga mjeri kažnjava za njegove zločine", što je posljedica "manjkavog pristupa" sudaca u nekim dijelovima presude.

Tužitelji tvrde da su suci pogrešnim tumačenjem činjenica i prava, nepravilno došli do zaključka da Karadžić, u šest općina BiH, nije imao genocidnu namjeru da uništi Muslimane i Hrvate kao etničke skupine.

Taj zaključak, kako je navedeno u žalbi, nije sukladan dokazima temeljem kojih je samo raspravno vijeće utvrdilo da su srpske snage, pod vrhovnim zapovjedništvom Radovana Karadžić, prognale nesrpsko stanovništvo brojnim zločinima - ubojstvima, okrutnim tretmanom, nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uvjetima i seksualnim nasiljem.

Prvostupanjska presuda te zločine tretira kao počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata, čiji je Karadžić bio čelnik, a cilj je bio da se na velikim dijelovima teritorija BiH stvori srpska država.

Tužitelji u žalbi drže kako kazna od 40 godina zatvora "ne odražava na pravi način nalaze samog raspravnog vijeća i njegovu analizu težine Karadžićevih zločina", te da Karadžićeva ključna uloga u zločinima u Sarajevu i Srebrenici i sveobuhvatnom udruženom zločinačkom pothvatu, svaki posebno, zahtijevaju kaznu doživotnog zatvora, prenose beogradski mediji.

"Uzeti u obzir zajedno, predstavljaju najteži skup zločina ikada pripisan jednoj osobi pred Sudom i zahtijevaju najvišu raspoloživu kaznu - doživotni zatvor", tvrde haški tužitelji u žalbi na prvostupanjsku presudu Karadžiću.

Istodobno, Tužiteljstvo naglašava da izuzetnih olakšavajućih okolnosti koje bi mogle opravdati manju kaznu "u ovom predmetu nema".

"Nerazumnost izrečene kazne pogoršana je time što je raspravno vijeće propustilo da objasni zašto je izabralo kaznu od 40 godina zatvora i time poslalo poruku da Karadžićevi zločini ne zaslužuju stigmu najviše kazne Suda", istaknuto je u žalbi Tužiteljstva.

Na drugoj strani, u Karadžićevoj je žalbi na prvostupanjsku presudu ocijenjeno da je "nepravedan", dok je čitav sudski proces bio "manjkav" te da nije dokazana njegova odgovornost za zločine za koje je nepravomoćno osuđen.

Optužba i obrana imaju rok do 15. svibnja ove godine za odgovor na žalbu suprotne strane, nakon čega će Prizivno vijeće zakazati usmenu raspravu o žalbama na prvostupanjsku presudu.

Proces protiv Radovana Karadžića počeo je u svibnju 2009. a pred sudskim vijećem ICTY-a u ponedjeljak 29. rujna započet će završne riječi tužiteljstva i obrane, premda su tužitelji još u kolovozu predali svoj podnesak sudu kao povjerljiv dokument, čiji je sadržaj ICTY objavio u petak.

Protiv Karadžića, ratnog predsjednika bosanskih Srba, i Ratka Mladića, zapovjednika srpskih snaga u BiH, ICTY je u srpnju 1995. podignuo optužnicu za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u BiH, a Karadžić je u bijegu, skrivajući se iza lažnog identiteta psihoterapeuta i duhovnog iscjelitelja dr. Dragana Davida Dabića, bio sve do 22. lipnja 2008., kad je uhićen u Beogradu, a Haškom sudu izručen tjedan kasnije. (Hina)