Erdogan se oglasio samo sat vremena nakon što je objavljena odluka suda, unatoč međunarodnim upozorenjima da se ne mijenja status znamenitosti stare gotovo 1500 godina, koju podjednako štuju i kršćani i muslimani.
Pročitajte i ovo
"Donesena je odluka da se upravljanje džamijom Ajom Sofijom preda Upravi za vjerska pitanja i da se otvori za bogoslužje", piše u odluci koju je potpisao Erdogan.
Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.
SAD, Grčka i crkveni čelnici zabrinuti su zbog mijenjanja statusa golemog zdanja iz 6. stoljeća, koja je prenamijenjena u muzej u prvim danima moderne sekularne turske države pod Mustafom Kemalom Ataturkom.
"Zaključeno je da je rješenjem nagodbe dobila namjenu džamije i da je ilegalna njezina namjena izvan toga", navodi u presudi Državno vijeće, najviši turski upravni sud u Ankari.
"Odluka vlade iz 1934. koja je okončala njezinu namjenu džamije i koja ju je definirala kao muzej, nije bila u skladu sa zakonima", ističe sud, referirajući se na edikt koji je potpisao Ataturk.
Udruga koja je pokrenula slučaj i pravnu bitku dugu 16 godina tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopolis i pretvorio 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.
Erdogan, pobožni musliman, podržao je kampanju o prenamjeni prije prošlogodišnjih lokalnih izbora. Javnosti bi se trebao obratiti nešto prije 18 sati po lokalnom vremenu, rekao je njegov šef komunikacija.
Osmanlije su izgradili minarete pokraj goleme strukture s kupolama, dok su unutra dodali velike kaligrafske panele koji nose arapska imena ranih muslimanskih kalifa uz drevnu kršćansku ikonografiju.
Ruska pravoslavna crkva objavila je da žali što sud nije uzeo njezinu zabrinutost u obzir kad je donosio presudu i upozorila da bi odluka mogla dovesti do još većih podjela, izvijestila je novinska agencija TASS.
Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu čije je sjedište u Istanbulu, rekao je da će presuda razočarati kršćane i "podijeliti" Istok i Zapad.
Američki državni tajnik Mike Pompeo i Grčka također su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja.
No turske skupine dugo su vodile kampanju za prenamjenu Aje Sofije, tvrdeći da bi to bolje odražavalo status Turske kao većinski muslimanske zemlje.
UNESCO i EU žale zbog odluke turskih vlasti o promjeni statusa Aje Sofije
UNESCO "jako žali" zbog odluke turskih vlasti, donesene bez prethodnog dijaloga, da izmijeni status Aje Sofije koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a, rekla je u petak direktorica te organizacije.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je u petak istanbulsku Aju Sofiju otvorenom za muslimanska bogoslužja, nakon što je sud odlučio da je pretvaranje te nekoć bizantske crkve u muzej 1934. bilo nezakonito.
Audrey Azoulay, direktorica UNESCO-a, organizacije UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu, "jako žali zbog odluke turskih vlasti, donesene bez prethodnog dijaloga, da se izmijeni status Aje Sofije. Ona je večeras izrazila duboku zabrinutost ambasadoru Turske pri UNESCO-u", objavila je u priopćenju organizacija.
"Aja Sofija dio je povijesnih zona Istanbula upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a", naglasila je direktorica organizacije.
Radi se o "remek djelu arhitekture i jedinstvenom svjedočanstvu susreta Europe i Azije kroz stoljeća. Njezin status muzeja predstavlja univerzalnost njezine baštine i od nje stvara snažan simbol dijaloga", nastavlja ona.
Turski predsjednik dugo je vremena predlagao da se status džamije vrati toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, važnom spomeniku kako kršćanskog Bizanta tako i muslimanskog Osmanskog carstva, danas jednom od najposjećenijih mjesta u Turskoj.
SAD, Grčka i crkveni čelnici zabrinuti su zbog mijenjanja statusa golemog zdanja iz 6. stoljeća, koje je prenamijenjeno u muzej u prvim danima moderne sekularne turske države pod Mustafom Kemalom Ataturkom.
UNESCO poziva turske vlasti da bez odgode otvore dijalog. "Važno je izbjeći provedbu bilo kakve mjere koja ne bi bila prethodno raspravljena s UNESCO-om", rekao je Ernesto Ottone Ramirez, u UNESCO- zadužen za kulturu.
Udruga koja je pokrenula slučaj i pravnu bitku dugu 16 godina tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopol i pretvorio 900 godina staru bizantsku crkvu u džamiju.
Erdogan, pobožni musliman, podržao je kampanju o prenamjeni prije prošlogodišnjih lokalnih izbora.
Ruska pravoslavna crkva objavila je da žali što sud nije uzeo njezinu zabrinutost u obzir kad je donosio presudu i upozorila da bi odluka mogla dovesti do još većih podjela, izvijestila je novinska agencija TASS.
Ekumenski patrijarh Bartolomej, duhovni vođa oko 300 milijuna pravoslavnih kršćana u svijetu čije je sjedište u Istanbulu, rekao je da će presuda razočarati kršćane i "podijeliti" Istok i Zapad.
Američki državni tajnik Mike Pompeo i Grčka također su pozvali Tursku da za Aju Sofiju zadrži status muzeja.
No turske skupine dugo su vodile kampanju za prenamjenu Aje Sofije, tvrdeći da bi to bolje odražavalo status Turske kao većinski muslimanske zemlje.
EU izražava žaljenje zbog Erdoganove odluke
Europska unija također je izrazila žaljenje, a njezin je šef diplomacije Josep Borrell rekao da je "presuda turskog Državnog vijeća da ukine jednu od ključnih odluka moderne Turske i odluka predsjednika Erdogana da stavi taj spomenik pod Upravu za vjerska pitanja vrijedna žaljenja".
U presudi, tursko Državno vijeće, najviši turski upravni sud u Ankari, kaže da je "zaključeno da je rješenjem nagodbe (Aja Sofija) dobila namjenu džamije i da je ilegalna njezina namjena izvan toga".
"Odluka vlade iz 1934. koja je okončala njezinu namjenu džamije i koja ju je definirala kao muzej, nije bila u skladu sa zakonima", ističe sud, referirajući se na edikt koji je potpisao Ataturk.
