21:15 "Ovo je najvažniji referendum u našoj povijesti", rekao je turski predsjednik Tayyip Erdogan uprvom obraćanju nakon što su, još uvijek neslužbeni, rezultati pokazali da je većina turskih birača na referendumu podržala davanje povećanje predsjedničkih ovlasti.
Pročitajte i ovo
Nemiri bez kraja
Turski vojnici poginuli u Iraku: Erdogan sazvao hitan sastanak
"SULTANAT" UMJESTO REPUBLIKE
Turski premijer o optužbama da je referendum namješten: "Rasprava je završena"
Erdogan je u svom govoru izrazio nadu da će rezultati referenduma Turskoj donijeti korist. "Nacija je donijela povijesnu odluku", rekao je Erdogan, dodajući da su glasovi turske dijaspore velikim dijelom pridonijeli uspjehu na referendumu.
"Svi trebaju uvažiti odluku naše nacije, naročito naši saveznici", poručio je Erdogan.
20:35 Pristaše turskog predsjednika Tayyipa Erdogana slave pobjedu na ulicama. Prema još uvijek neslužbenim rezultatima prebrojano je 98,5 posto glasačkih listića od kojih je 51,34 posto podržalo povećanje predsjedničkih ovlasti.
U ovom trenutku su prebrojani gotovo svi glasački listići u Turskoj (99,99 posto, nešto više od 47,5 milijuna glasova), a još uvijek neslužbeni rezultati pokazuju da je oko 1,1 milijun turskih građana više zaokružilo "da". Turska dijaspora je u većoj mjeri podržala povećanje Erdoganovih ovlasti (58,65 posto).
19:35 Turska agencija Anadolija javlja da je prebrojano 98,2 posto glasova. Neslužbeni rezultati kažu da je "da" odabralo 51,31 posto, a "ne" 48,69 posto birača.
18:25 Prebrojano je 90 posto glasačkih listića, "za" je zaokružilo oko 52,7 posto, a "ne" oko 47,3 posto glasača, javlja BBC. Erdoganovi simpatizeri kažu da će proširivanje predsjedničkih ovlasti moderniziratitursku.
17:20 Prema neslužbenim rezultatima nakon što je prebrojena približno četvrtina glasova, više od 60 posto turskih birača podržalo je povećanje ovlasti predsjednika Tayyipa Erdogana, javlja tamošnja televizijska postaja.
Posljednja birališta su zatvorena, a Erdogan tvrdi da veće ovlasti treba zbog sigurnosne i političke nestabilnosti u zemlji. Kritičari govore o uvođenju diktature i obračunu s političkim protivnicima.
"Nadamo se da će jednom kad birališta budu zatvorena i glasovi prebrojeni, Turska krenuti u budućnost donoseći pravu odluku. Vjerujem da moj narod ima zdrav razum", rekao je Erdogan.
15:20 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i njegova supruga Emine glasali su u nedjelju u Istanbulu na referendumu o jačanju predsjedničkih ovlasti.
"Vjerujem da će naš narod izabrati ono što se očekuje", rekao je Erdogan. Ankete upućuju da bi rezultat mogao biti tijesan, no Erdogan je izrazio uvjerenost da će njegovi prijedlozi dobiti većinu.
Premijer Binali Yildirim, čija će dužnost ustavnim promjenama biti ukinuta, glasao je u obalnom gradu Izmiru, dok je Kemal Kilicdaroglu, vođa glavne oporbene Narodne republikanske stranke (CHP) glasao u Ankari.
"Danas glasamo o budućnosti Turske", rekao je Kilicdaroglu, po agenciji Anadoliji. "Ako bude Božja volja, bit će dobar rezultat."
Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP.
O njima se odlučuje na referendumu jer nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu. Erdogan tvrdi da time želi osigurati stabilnost i rast zemlji, dok kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.
Napad uoči referenduma
Prema istraživanjima javnog mišljenja tijesno vodstvo ima blok koji zagovara širenje Erdoganovih ovlasti. Ovim promjenama ustava parlamentarna demokracija bila bi zamijenjena predsjedničkim sustavom i Erdogan bi na vlasti mogao ostati do 2029.
Uoči glasovanja kurdski militanti ubili su tjelohranitelja u napadu na vozilo koje je prevozilo lokalnog dužnosnika iz vladajuće stranke na jugoistoku Turske, objavili su izvori u službama sigurnosti. Kazali su kako su militanti izveli napad u okrugu Muradije u jugoistočnoj pokrajini Van. Drugi tjelohranitelj je ranjen u napadu.
Referendum je gorko podijelio naciju.
Erdogan i njegovi pobornici kažu kako su promjene potrebne kako bi se izmijenio sadašnji ustav kojeg su napisali generali nakon vojnog puča 1980. i izbjegle nestabilne koalicije te osiguralo da se zemlja može suočiti sa sigurnosnim i političkim izazovima.
Protivnici kažu kako ustavne promjene predstavljaju korak prema većem autoritarizmu u zemlji u kojoj je oko 40.000 ljudi uhićeno i 120 tisuća dobilo je otkaz ili je suspendirano u obračunu nakon propalog pokušaja državnog udara. (HINA)