Turkmenistan prvi put slobodno bira predsjednika

Međunarodne udruge za ljudska prava, Amnesty International (AI) i Human Rights Watch (HRW), pozvale su birače da glasuju za kandidata koji će dokinuti kršenja ljudskih prava što je u dva desetljeća totalitarizma činio Saparmurat Nijazov koji je umro 21. prosinca.

Pročitajte i ovo O Zokiju i Plenkiju Dva glumca došla na Markov trg pa najavili "Tvrdu kohabitaciju": Glavne uloge imaju predsjednik i premijer Predsjednik RH Milanović se još jednom javio na društvenim mrežama, evo koga je ovaj put spomenuo

Amnesty je pozvao "na trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih političkih zatvorenika", na istragu mučenja i sumnjivih zatvorskih smrti te na slobodu tiska, a prijelaznu vladu predsjednika Gurbangulija Berdimuhamedova osudio jer se oglušila o pozive da i oporbi u egzilu dopusti izborno natjecanje.

Berdimuhamedov (49), koji je deset godina bio član vlade što je uspjeh u totalitarnoj samovolji pokojnog Nijazova, izborni je
favorit.

"Predsjednički izbori 11. veljače neće biti ni slobodni ni pošteni", procijenio je HRW osudivši šutnju međunarodne zajednice koja "začudno, propušta kritizirati turkmenske izbore".

"Vlade i tvrtke iz inozemstva nestrpljive su uspostaviti bliske
odnose s Aškabadom i povezati se s njegovim zalihama plina", ističe HRW i poziva strance da pritisnu Aškabad u području ljudskih prava.

Turkmenistan, koji s dokazanih 2.990 milijardi m3 plina zauzima 12. mjesto u svijetu, bogat je i nalazištima nafte, zlata, platine i urana tako da njegovoj energetskoj privlačnosti ne mogu odoljeti ni Kina i Sjedinjene Države, ni Europa i Rusija.

Međutim, otvaranje prema svijetu te srednjoazijske države na 488.000 km2 i samo 4,8 milijuna stanovnika, hipotetično je pitanje jer sve izlazne plinovode, osim jednoga koji vodi u Iran, kontrolira ruski naftni div Gazprom.

Nijazovljeva smrt pobudila je američki i europski san o gradnji plinovoda ispod Kaspijskog jezera, s krakom koji bi smanjio europsku ovisnost o ruskome plinu.

Energenata gladna Kina tvrdi da je s Aškabadom uglavila godišnje isporuke po 30 milijardi po m3, počevši od 2009. pa za idućih 30 godina te da plinovod prema Kini ubrzano gradi. 

No u stvarnosti plinovod još nije ni trasiran, a trenutačni proizvodni kapaciteti Turkmenistana ne mogu zadovoljiti Kinu, a da se istodobno ne iznevjeri Rusija.

Analitičari drže da će Moskva nastojati održati postojeće stanje, a da bi Washington mogao zagovarati i gradnju plinovoda prema Indiji i Pakistanu preko Afganistana.

Svi potencijalni klijenti morat će prvenstveno enormno ulagati u infrastrukturu koja Turkmenistanu nedostaje. 

Gospodarstvo te zemlje s 80 posto teritorija u pustinji i stepi počiva na eksploataciji goriva, a golemi njezini dijelovi nemaju ni struje ni tekuće vode, dok PDB po stanovniku iznosi 677 dolara (za 2005. godinu).

Stanovništvo, desetljećima izolirano i paralizirano totalitarnim
režimom, danas stidljivo progovara o svojim nadama u bolji život. 

Neki se raduju obećanju Berdimuhamedova da će ulagati u obrazovanje, a drugi žale što nijedan kandidat ne spominje obnovu knjižnica koje je Nijazov dao zatvoriti doslovce očistivši sela od knjiga.

Tračak slobode pružile su vlasti otvarajući telefonske linije putem kojih građani mogu svoje zamisli prenijeti kandidatima.