U sjeni rata s Iranom prolazi jedan od najvažnijih pomaka u američkoj vanjskoj politici posljednjih desetljeća – Sjedinjene Države ove se godine povlače iz velikog broja međunarodnih organizacija i institucija.
Potvrda je to sustavnog rasta skepticizma prema multilateralizmu i globalnoj suradnji pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa.
Nakon što je povukao SAD iz Svjetske zdravstvene organizacije prvoga dana svoga drugog mandata, početkom godine Trump je potpisao povlačenje SAD-a iz 66 međunarodnih organizacija i tijela, uključujući 31 entitet povezan s Ujedinjenim narodima i 35 tijela izvan UN-ova sustava.
Bijela kuća priopćila je da mnoge od tih institucija "djeluju suprotno nacionalnim interesima, sigurnosti, gospodarskom prosperitetu ili suverenitetu SAD-a", posebno u pitanjima globalne klime, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i razvoja.
Reakcije iz međunarodne zajednice i među stručnjacima različite su, ali je geopolitički ton jasan – potezi Washingtona odbacuju tradicionalni pristup globalnog liderstva u korist strategije usmjerene na geopolitičku autonomiju i stvaranje novih bilateralnih i ad hoc foruma.
Kinezi na suprotnoj strani
Malo tko je od vodećih svjetskih političara podržao ovu odluku, a među najglasnijim kritičarima bila je Kina, koju je Trump posjetio prošli tjedan.
Direktorica Odjela za informacije Ministarstva vanjskih poslova Kine Mao Ning odbacila je američke motive i istaknula ulogu multilateralnih institucija u održavanju globalne stabilnosti:
"Suština multilateralnih organizacija leži u zastupanju zajedničkih interesa svih država, a ne u služenju interesima jedne zemlje. Samo učinkoviti multilateralni sustav može spriječiti da međunarodni poredak postane 'poredak džungle' u kojem snaga jačega zamjenjuje pravo."
Kineski stav nije samo diplomatska pozicija. Peking sve više pokušava pozicionirati sebe kao zagovornika i zaštitnika globalnog multilateralizma, najavljujući suradnju s UN-om i ostalim međunarodnim tijelima i snažno kritizirajući američku politiku "Prvo Amerika" kao prijetnju globalnoj stabilnosti.
Istovremeno, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je na ozbiljne financijske i operativne posljedice američkog pristupa i istaknuo kako globalna organizacija riskira "financijski kolaps" zbog kašnjenja američkih doprinosa i povlačenja iz ključnih tijela.
Međunarodne organizacije civilnog društva također su oštro reagirale. Više od 60 organizacija poslalo je otvoreno pismo protiv povlačenja SAD-a iz multilateralnih struktura, upozoravajući da je globalna suradnja u području ljudskih prava, demokracije i humanitarne pomoći ugrožena upravo u trenutku rastućih geopolitičkih rizika.
Znanstvena zajednica, posebice u području klimatskih promjena, također upozorava na potencijalne štete.
Prema Stanfordovu stručnjaku Robu Jacksonu, povlačenje SAD-a iz tijela kao što je UNFCCC (Okvirna konvencija o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda) može oslabiti napore za smanjenje emisija i globalnu klimatsku suradnju jer daje drugim državama "izgovor da odgode vlastite obveze".
Preoblikovanje međunarodnog poretka
Odluka Washingtona da se distancira od multilateralnih tijela nije izoliran fenomen, nego dio šire geopolitičke strategije.
Prema analizi stručnjaka iz američkog think tanka Brookings Institution, Trumpova vanjska politika ne pokušava samo reformirati međunarodne institucije nego i preoblikovati međunarodni poredak.
U analizi ovog instituta iz siječnja ove godine piše da "Trumpova strana politička vizija ne želi obnoviti međunarodni poredak iz Drugog svjetskog rata – ona ga želi zamijeniti modelom u kojem SAD nije restriktivan u primjeni svoje ekonomske i vojne moći."
Cilj je, navode, prelazak u poredak u kojem pojedine države koriste svoj utjecaj izravno, bilateralno ili kroz nove forume bez posredovanja tradicionalnih tijela.
Zapadni saveznici sve se češće suočavaju s pitanjem vlastite strategije: trebaju li se osloniti i dalje na američko vodstvo ili jačati vlastite, autonomne kapacitete – bilo unutar EU, NATO-a ili putem drugih regionalnih okvira.
Stručnjaci upozoravaju kako povlačenje iz multilateralnih tijela može imati dugoročne posljedice na sposobnost zajedničkog odgovora na globalne krize.
Prema komentaru Allison Lombardo iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) iz Washingtona, ovim povlačenjem najviše su ugroženi borba protiv klimatskih promjena, zdravstvena sigurnost i zapošljavanje u UN-ovim organizacijama.
Trump neće globalističke agende
Analitičari iz Human Rights Watcha i Amnesty Internationala kritiziraju poteze kao napad na pravni i humanitarni poredak, navodeći da se SAD pokušava povući iz institucija koje su gradile međunarodne standarde ljudskih prava i zaštite, čime se oslabljuju globalni mehanizmi zaštite i suradnje.
Direktor HRW Louis Charbonneau kaže kako se povlačenje već osjeti: "Odluka SAD-a da se povuče iz brojnih tijela Ujedinjenih naroda predstavlja posljednji udar na zaštitu ljudskih prava i globalnu vladavinu prava, koju je Amerika pomagala graditi posljednjih 80 godina."
Trump ima jasno objašnjenje za ovakvo povlačenje. "Ovime će se prekinuti financiranje američkih poreznih obveznika i sudjelovanje u tijelima koja promiču globalističke agende umjesto prioriteta SAD-a ili koja se bave važnim pitanjima neučinkovito ili neefikasno, tako da je američki novac bolje rasporediti na druge načine kako bi se podržale relevantne misije."
Trump je najavio da ovo nije kraj povlačenja, nova se mogu očekivati već prije ljeta tekuće godine.
