Talijanski premijer dao ultimatum Uniji:" Ili ćete biti solidarniji u vezi s migrantima ili ću staviti veto na sve zaključke summita"

"Italija je mnogo radila na prijedlogu koji je poslala u Vijeće. To je razuman prijedlog u skladu s vrijednostima EU-a. Razgovarao sam s drugim zemljama članicama i one su ponudile potporu. Sada čekamo da se riječi pretvore u djela", rekao je Conte prije početka summita.

Pročitajte i ovo Migrantski kamp Lipa Nakon što je razbijen krijumčarski lanac koji je zarađivao milijune eura Dnevnik Nove TV doznao što se događa u kampu pored granice s Hrvatskom: "Ima ih na svakom koraku" velika akcija u BiH Akcija piramida: Razbijena mreža krijumčara ilegalnih migranata

Na upit što će biti ako se talijanski prijedlog ne prihvati, Conte je rekao da "ne želi razmatrati takvu mogućnost", dodajući da u tom slučaju ne bi bilo zaključaka.

Rasprava o migracijama vodi se tijekom radne večere, a prije toga raspravljano je o nizu tema, o čemu su odmah trebali biti doneseni zaključci.

Međutim, nikakvi zaključci do sada nisu doneseni. "Budući da je zemlja članica izrazila rezervu na sve zaključke, nikakvi zaključci nisu doneseni u ovom trenutku", izjavio je glasnogovornik predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska, ne navodeći o kojoj je zemlji riječ. Prema diplomatskim izvorima, riječ je o Italiji.

Zbog toga je Tusk otkazao konferenciju za novinare, koja je bila predviđena prije početka radne večere.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker komentirao je prijetnju talijanskog premijera.

"Ne brine me veto nego stanje na talijanskoj obali", rekao je Juncker.

Čelnici zemalja članica okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na jednom od najkompliciranijih summita u novije vrijeme zbog novih napetosti u vezi s migracijama, trgovinskih razmirica sa Sjedinjenim Državama, potrebe za daljnjim reformama eurozone i stoga se ne isključuje mogućnost da se prvi dan summita odulji do ranih jutarnjih sati u petak.

Migracije su ponovno u središtu pozornosti, iako to uopće ne odgovara stanju na terenu. Naime, broj ilegalnih ulazaka u Europsku uniju pao je za 95 posto u odnosu na vrhunac krize u listopadu 2015. zahvaljujući nizu mjera koje su poduzete da se zaustavi i uspori priljev migranata.

Čelnici EU-a razgovaraju o prijedlogu uspostave regionalnih centara za iskrcavanje izvan teritorija EU-a, u kojima bi se prihvaćali migranti spašeni na moru i gdje bi se razdvajali ekonomski migranti od onih kojima je potrebna međunarodna zaštita.

Ti bi se centri uspostavili u suradnji s Visokim povjerenstvom UN-a za izbjeglice i Međunarodnom organizacijom za migracije.

Uspostava takvih platformi služila bi kao element odvraćanja ljudi da se upute na opasan put jer ionako neće završiti na teritoriju EU-a, što bi pomoglo u razbijanju poslovnog modela krijumčara ljudima.

Još je ranije bilo predviđeno da se na ovom summitu konačno dogovori novi sustav zajedničke politike azila, o čemu se razgovora već dvije godine, ali se od toga odustalo jer nema ni približnog konsenzusa među zemljama članicama.

Za razliku od toga, svi se slažu o potrebi jačanja vanjskih granica i većoj pomoći zemljama iz koje dolaze migranti i zemljama tranzita.

"Predlažem da se fokusiramo na vanjske granice EU-a, uključujući i projekt platformi za iskrcavanje", kazao je Tusk uoči summita. "Alternativa tom rješenju bilo bi kaotično zatvaranje granica, također unutar EU-a, kao i rastući sukob među državama članicama EU-a", istaknuo je Tusk.

"Prioritet je u ovom trenutku zaštititi naše vanjske granice. Prvo moramo to početi raditi, a potom možemo nastaviti raspravljati o tome što se događa unutar Europske unije", rekao je slovački premijer Peter Pellegrini.

Njegov je poljski kolega Mateusz Morawiecki kazao da razgovori idu upravo u onom smjeru za koji se Poljska zalagala, "odnosno više akcije oko vanjskih granica EU-a".

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je da je pitanje zaštite vanjskih granica "nešto što ujedinjuje Europu".

Kako nema izgleda da se postigne cjelovito rješenje o migracijama, Merkel želi postići bilateralne dogovore sa zemljama koje to žele kako bi se omogućilo vraćanje izbjeglica u one zemlje u kojima su registrirani.

Njemačka je u kontaktu s više zemalja EU-a s kojima bi željela sklopiti takve dogovore o vraćanju onih migranata koji u Njemačkoj ne mogu dobiti azil, a prije toga su bili registrirani u nekoj od drugih zemalja EU-a.

Angela Merkel pod pritiskom je koalicijskih partnera iz CSU-a da dogovori takve aranžmane ili u suprotnom odluči jednostrano odbijati takve migrante već na granici, kako bi suzbila "sekundarne migracije" unutar EU-a.

Glasnogovornik mađarske vlade rekao je da je Budimpešta spremna razgovarati s Njemačkom o pitanju migracija. (Hina)