"Mula Omar je mrtav. Umro je u bolnici u Karačiju (Pakistan) u travnju 2013., (...) u tajanstvenim okolnostima", rekao je za agenciju AFP Hasi Sediki, glasnogovornik afganistanskih tajnih služba (NDS).
Pročitajte i ovo
SUKOB DVA "-STANA"
Nuklearna sila i njezin susjed potpisali 48-satno primirje: Obje zemlje tvrde da je ona druga tražila pauzu sukoba
NEUGODNA PITANJA
Ministar izazvao bijes u drugoj državi, a onda bio prisiljen stati pred one koje je izbjegavao: "Popis je bio specifičan"
TKO SE RUGA
Upao u vlastitu zamku: Plenković se rugao Benčić zbog stana, pa ga razotkrila njegova imovinska kartica
U sklopu vojne vježbe
Odluka je pala! Susjedi šalju vojnike na Grenland
Početak kraja saveza?
Parlamentu upućen prijedlog za izlazak europske zemlje iz NATO-a
Time je javno potvrdio navode afganistanskih dužnosnika koji su već dulje vrijeme govorili da je mula Omar umro od bolesti.
Vijest o smrti objavljena je dan ili dva do početka drugog kruga mirovnih pregovora između talibana i afganistanske vlade i smatra se da bi mogla produbiti podjele unutar talibanskog pokreta koji nije jedinstven u stajalištu treba li pregovarati niti tko bi mogao biti Omerov nasljednik, piše agencija Reuters.
Talibani nisu službeno niti potvrdili niti opovrgnuli smrt njihova zapovjednika koji se u javnosti nije pojavio od 2001.
Početkom srpnja Pakistan je organizirao u turističkom mjestu Murree prvi službeni sastanak između talibanskog vodstva i vlade u Kabulu kako bi se pokrenuo mirovni proces.
Osuđeni na 25 godina zbog napada na Amerikance
Afganistanske vlasti, međutim, odavna optužuju Pakistan da pomaže talibanski pokret koji ratuje protiv vlade u Kabulu i njezina saveznika NATO-a.
Strahuje se da bi smrt mule Omara koji je u Afganistanu pružio utočište Osami bin Ladenu, idejnom vođi terorističkih napada na 11. rujna, mogla otežati dijalog između Kabula i talibana.
Posljednja poruka pripisana muli Omaru je njegovo pisano priopćenje poslano za blagdan Ramazanskog bajrama kojom je dao prešutno zeleno svjetlo za dijalog s Kabulom.
Zadnjih su mjeseci brojni talibanski zapovjednici napustili svoj pokret kako bi se pridružili radikalnoj Islamskoj državi koja želi i Afganistan uključiti u svoj kalifat što ga je već proglasila na području Sirije i Iraka.
Talibani su službeno kao preduvjet bilo kakvim mirovnim pregovorima postavili povlačenje stranih vojnika iz Afganistana. Danas je u toj zemlji tek 12.500 stranih vojnika pod zapovjedništvom NATO-a dok ih je svojedobno bilo više od 140.000. Njihova je zadaća danas uvježbavati i savjetovati afganistanske snage.
Prvi kontakti talibana i Kabula pokazali su duboke podjele među samim talibanima koji su u egzilu u pakistanskim planinama, dok im je politički ured u Kataru koji optužuje talibane u Pakistanu da su se dali instrumentalizirati od pakistanskih vlasti.
Kontakti između talibana i Kabula nisu dosad imali pozitivna učinka na terenu jer su talibani čak pojačali napade na afganistanske snage. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook