"Svake godine oko milijun ljudi počini samoubojstvo. Pribrojimo li tome brojne pokušaje, suočavamo se s teškim problemom javnog zdravlja i ljudskom tragedijom od koje pate deseci milijuna ljudi", poručio je glavni tajnik UN-a Kofi Annan povodom 10. listopada, Svjetskoga dan mentalnog zdravlja.
Posljednjih 45 godina stopa samoubojstava porasla je za 60 posto diljem svijeta i danas je "među tri vodeća uzroka smrtnosti u populaciji od 15 do 44 godine i to oba spola", piše WHO.
U te brojke ne ulaze i pokušaji samoubojstava koji su do 20 puta češći nego li počinjena samoubojstva, upozorava WHO.
Nekada su smrt kao izlaz iz svojih problema najčešće birali stariji muškarci, a danas broj počinitelja raste među mladim ljudima i upravo su oni najugroženija skupina u trećini svijeta, u industrijski razvijenima ili zemljama u razvoju.
Samoubojstvo je vodeći uzrok smrti u skupini od 15 do 35 godina u Kini, a drugi po redu u Europskoj uniji, piše dalje WHO.
Diljem svijeta društva ne čine dovoljno kako bi smanjile stopu
samoubojstava niti se uhvatila u koštac s čimbenicima koji vode u suicid, upozoravaju svjetske organizacije ali i Inicijativa međunarodnih udruga za sprečavanje samoubojstava (IASP).
Zapravo, samo je mali broj zemalja u prioritete upisao prevenciju samoubojstava za što je potrebna suradnja zdravstva s drugim
relevantnim sektorima kao što su obrazovni sustav, ministarstvo rada, policija, pravosuđe, vjerske organizacije, mediji.
"Više od 90 posto svih suicida povezano je s mentalnim poremećajima kao što su depresija, shizofrenija i alkoholizam", navodi dr. Bendetto Saraceno, WHO-ov direktor odjela za mentalno zdravlje.
Stoga je potrebno djelotvorno rješavati ozbiljan i rastući teret
mentalnih bolesti diljem svijeta od kojih u svakom trenutku bolje 450 milijuna ljudi, a ta brojka neprestance raste.
U 21. stoljeću već je počinjeno više od pet milijuna samoubojstava, objavila je inicijativa IASP 10. rujna, na Svjetski danom prevencije samoubojstva, koji je tada obilježila pod sloganom "S razumijevanjem u novu nadu".
Prema komparativnoj tabeli, koja je doduše nepotpuna jer ne sadrži podatke za sve godine, Hrvatska se s 31,4 samoubojstava na 100 tisuća stanovnika u muškoj populaciji i 8,4 u ženskoj, 2003. godine našla među zemljama s najvišim stopama samoubojstava.
Ispred nje su po stopi samoubojstava muškaraca ranigrane Litva sa 74,3 slučaja na 100 tisuća ljudi, Bjelorusija sa 63,3, Latvija i Slovenija s po 45, te Mađarska s 44,9, dok je primjerice u Makedoniji iznosila 9,5.
Visok broj suicida vjerojatno se ponovio i u Ruskoj Federaciji gdje je za 2002., ta brojka dosegla 69,3 ili Ukrajini s 46,7.
