'Studija o genomu prekrasan argument protiv rasizma'

‘Možete li zamisliti kakav bi postao naš svijet kad bismo svi bili prihvaćeni kao obitelj’, rekao je Tutu u Windhoeku, glavnome gradu Namibije gdje je svečano primio rezultate istraživanja. Američki i australski autori studije izradili su cjelovit genom petero Južnoafrikanaca, redom starijih od 80 godina, a osim nadbiskupa koji je pripadnik Bantu crnaca, ostali su Bušmani. Rezultati su iznenadili nadbiskupa koji je otkrio da su i njegovi preci bili Bušmani, koji su genetski gledano najstarija rasa na svijetu, od prije nekih 27.000 godina i autohtono su stanovništvo Južne Afrike.

Pročitajte i ovo Međunarodna rasprava Bošnjačke udruge odgovorile Grliću Radmanu pa mu poslale knjigu i pozvale ga na hrvatsku promociju Rezolucija UN-a Grlić Radman o reakcijama Srbije na rezoluciju o Srebrenici: "Još su daleko od suočavanja s prošlošću"

Studija je pokazala da Afrikanci imaju veću genetsku raznolikost nego Europljani ili Azijati i daje uvid u to kako su preživljavali unatoč gladi i bolestima, prenosi agencija Reuters. Između dviju skupina Bušmana koji govore različite jezike veće su genetske razlike nego između Europljana i Azijata, objasnila je za AFP Vanessa Hayes sa sveučilišta Novog Južnog Walesa. Geni mogu znanstvenicima pokazati kako se ljudi prilagođuju promjenama u okolišu. Tako su Bušmani, lovci-sakupljači iz Kalaharija, razvili jedinstvene sposobnosti prilagodbe na okoliš.

Oni su razvili mišiće za trčanje i sposobnost boljeg razlikovanja gorkih okusa kako bi se zaštitili od otrovnog voća, no njih 70.000 do 100.000 živi u izolaciji i to je njihova slabost jer nisu razvili genetsku zaštitu protiv malarije, kao što su to učinile populacije koje se bave poljoprivredom. Dobitnik Nobelove nagrade 1984. za svoj doprinos mirnome otporu režima apartheida u Južnoj Africi, Tutu je odabran za analizu i stoga jer je preživio rak prostate, tuberkulozu i dječju paralizu, a to je bilo važno za studiju koja bi trebala pomoći u medicinska istraživanja i proizvodnji lijekova.

Rak prostate vrlo je čest u Africi, a zahvaljujući studiji, znanstvenici će sada lakše moći proučavati bolesti, uključivo i AIDS ovisno o regionalnim kriterijima. Dosad je potpuno sekvencionirano devet ljudskih genoma i to uglavnom Europljana, zatim jednog Kineza, jednog Korejca i jednog Jorube, najveće etničke skupine u Nigeriji. Tutu je drugi Nobelovac kojemu je sekvencioniran genom, što je inače vrlo dug i skup proces, poslije Jamesa Watsona, koji je surađivao na otkrivanju strukture DNK. (Hina)