Proteklog mjeseca deset država članica Europske unije poslalo je pismo Europskoj komisiji, moleći ih da revidiraju ugovore za nabavu cjepiva protiv koronavirusa koje se previše nabavlja. Potpisala je pismo i Hrvatska, odnosno ministar zdravstva Vili Beroš.
Od istog tog ministra je nemoguće dobiti izjavu o detaljima tih ugovora. Mjesecima izbjegavaju pružiti tražene informacije, a prije svega informacije o tome koliko smo točno cjepiva platili javnim novcem.
"Novinari bi trebali moći doći do te informacije", rekao je Erik Van den Haute, profesor ugovornog prava na Universite libre de Bruxelles.
"Ovdje imamo malo sukoba s Komisijom", poručio je Carlo Martuscelli, novinar Politica.
"Cijepljenje je nažalost na cijeni. Taj trošak u ovom trenutku plaća zajednica, sve države članice EU", rekao je Vincenzo Costigliola iz Europskog liječničkog društva.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Novinarka Provjerenog Ana Malbaša uspostavila je kontakt s novinarom Politica koji je prvi objavio sadržaj ranije spomenutog pisma. Carlo Martuscelli poručio je kako "ovdje imamo malo sukoba s Komisijom".
"Pismo je napisalo poljsko ministarstvo zdravstva. Poljska je bila prva zemlja koja se jako zalagala za ovo pitanje ugovora o cjepivu jer su primali previše doza. Nisu znali što bi s njima. Prije nekoliko mjeseci njihov ministar zdravstva Adam Niedzelski je rekao da će prestati primati doze cjepiva BioNtech/Pfizer. Iskoristio je situaciju s izbjeglicama u Ukrajini kao opravdanje. Njihovi su zdravstveni troškovi dosta porasli pa ne žele biti zaglavljeni u plaćanju cjepiva koja im ne trebaju, upravo ta nepredviđena okolnost dovela je u pravni sukob s BioNtech/Pfizerom", pojasnio je za Provjereno novinar Politica Carlo Martuscelli.
Oko toga se, kaže Martuscelli, trenutačno bore na sudu u Bruxellesu. Ali je u isto vrijeme Poljska dobila podršku drugih zemalja Istočne i srednje Europe. Pridružile su joj se Hrvatska, Slovenija, Slovačka, Rumunjska, Mađarska, Latvija, Litva, Estonija i Bugarska.
"Zemlje kažu u redu, nastavit ćemo ih kupovati za budućnost, ali samo onoliko koliko nam treba. Nećemo kupovati 10 milijuna cjepiva mjesečno ako nam treba samo pola milijuna", dodao je Martuscelli.
Redakcija Provjerenog svim je zemljama potpisnicama pisma poslala isti mail s istim pitanjima: Možete li nam kazati koliko ste cjepiva naručili i po kojoj cijeni? Koliko je novca izdvojeno iz proračuna?
Nakon tri mjeseca zvanja odnosa s javnošću, ponavljanja istih pitanja više puta, inzistiranja na odgovorima, nekoliko dana prije emitiranja reportaže stigao je mail koji potpisuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
"Ugovori s Europskom komisijom i proizvođačima cjepiva jednaki su za sve članice Europske unije, no imaju klauzule o tajnosti podataka te Vam s pravne strane nismo u mogućnosti ustupiti tražene informacije o cijenama cjepiva te ostalim stavkama ugovora", poručili su iz HZJZ-a.
Još su 3 zemlje napisale sličan mail. Litva, Latvija i Rumunjska. Slovenija je jedina napisala koliko je sve plaćeno.
"Slovenija je 22. lipnja za cjepivo platila 98,2 milijuna eura, od čega je 63,8 milijuna eura plaćeno 2021., a 34,3 milijuna eura 2022. godine. Prema ovim ugovorima, u drugoj polovici godine očekuje se isporuka nešto više od 600 000 doza Moderne i oko 1,2 milijuna doza BioNTech/Pfizera", poručili su.
"Nema razloga za skrivanje iznosa"
Reporterka Provjerenog Ana Malbaša kontaktirala je profesora iz Belgije. On je objasnio da je sasvim normalno da se skriva pojedinačna cijena cjepiva protiv koronavirusa jer se farmaceutske kompanije moraju tako štititi od konkurencije. No, rekao je da bi ukupna cijena utrošenog javnog novca trebala biti poznata.
"Zaista nema razloga zašto vlade ne bi otkrile potrošeni iznos. Pogotovo kada se radi o nečemu vrlo osjetljivom poput cjepiva. Zaista vjerujem da bi se to trebalo moći", poručio je profesor ugovornog prava u Bruxellesu, Erik Van den Haute.
Da ta tvrdnja ima smisla, govori i činjenica da je Slovenija dostavila taj podatak, ali ne i Hrvatska. Nije nam poznato koliko je Hrvatska milijuna eura utrošila na to. Ali potpisuje zajedno s još devet zemalja ove rečenice:
"Unatoč znakovima da pandemija jenjava i da su postignute zadovoljavajuće razine cijepljenja diljem EU-a, ugovori s proizvođačima cjepiva predviđaju opskrbu količinama cjepiva koje znatno premašuje potrebe država članica i kapacitet da ih apsorbiraju", stoji u pismu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
U pismu, koje je ekipa Provjerenog dobila na uvid, piše da se taj novac ne može objasniti javnosti. Njega potpisuje ministar Beroš. Ali onda od Zavoda za javno zdravstvo stiže kontradiktorna izjava.
"Potrebno je naglasiti kako završetak epidemije nije još izgledan niti itko može predvidjeti koliko ćemo trebati doza cjepiva do kraja ove i u sljedećim godinama, no države članice EU su ga osigurale u dovoljnim količinama do kraja 2023. te trenutno pokreću prikupljanje interesa za dodatna cjepiva za 2023", poručili su iz HZJZ-a.
Ovakve zbunjujuće i kontradiktorne izjave pojavljivale su se u eteru nebrojeno puta tijekom pandemije. Upravo se oko budućeg ponašanja koronavirusa i vodi polemika u Europskoj uniji, vezano uz potencijalnu izmjenu ugovora.
"Danas smo suočeni s novom varijantom virusa. To je razlog zašto trebamo planirati dobru, cjelovitu kampanju s imunizacijom u svim državama, svim članicama", pojasnio je Vincenzo Costigliola iz Europskog liječničkog društva.
"Pogotovo kada imate na umu da ove tvrtke koje se bave cjepivima sada razvijaju cjepiva za nove varijante, pa možda nije tako dobra ideja uznemiriti ove proizvođače cjepiva uoči mogućeg novog vala u jesen ili zimu jer mi ne znamo što je u budućnosti. Ali u isto vrijeme to ne znači da su ti ugovori sveti ili nepromjenjivi", rekao je za Provjereno Carlo Martuscelli, novinar Politica.
"Nemam dojam da će prihvatiti bilo kakve promjene. Jer su financijski ulozi previsok. Oni još uvijek zagovaraju cijepljenje male djece. Doista se može zapitati koliko je to sada potrebno", rekao je Erik Van den Haute.
Povjerenica Komisije – zauzeta?
Pismo je upućeno na europsku povjerenicu za zdravstvo Stellu Kyriakidis. Provjereno je tražilo njezinu izjavu, ali su rekli kako je zauzeta te da je pismo zaprimljeno i da će se pomno proučiti i odgovoriti na vrijeme.
"Komisija je svjesna trenutne prevelike ponude cjepiva protiv Covida-19 i radi s državama članicama i proizvođačima na rješavanju ovog problema", priopćili su.
Ovdje se i ne radi samo o tome hoće li na revidiranje ugovora pristati Europska komisija, već to moraju učiniti i farmaceutske kompanije. Profesor Van den Haute rekao je kako ih neće biti lako promijeniti u ključnim stavkama koje se traže.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
"U osnovi je sve u njihovim rukama. Dok god oni to ne prihvate, ne možete mijenjati ugovore. Države članice sada kažu – oh nismo znali da će nam trebati manje cjepiva. To po mom mišljenju nije dobar argument za promjenu ugovora", pojasnio je profesor ugovornog prava Van den Haute.
Iz Komisije kažu da su proizvođači cjepiva već pristali na neke ustupke, ali samo oko pomicanja termina isporuke.
"Pomaknute su na zimu kada je vjerojatnije da će nam trebati. Još neke isporuke su gurnute u 2024.", rekao je novinar Politica Carlo Martuscelli.
Sporni dijelovi ugovora
Nije problem samo taj. Problematično je, kaže profesor prava, što nisu svi dijelovi ugovora vezani uz odgovornost u slučaju težih ili kobnih posljedica od cjepiva, poznati javnosti.
"Ono što je po mom mišljenju uznemirujuće je da su ti dijelovi također skriveni. Nema razloga za to. Ne vidim kakvu bi poslovnu tajnu ovdje trebali uzeti u obzir", rekao je Van den Haute, profesor prava.
Rekao je Van den Haute kako je tumačio pravno javno dostupne dijelove tih odredbi ugovora te da se čini kako su proizvođači uklonili odgovornost sa sebe.
"Dakle, u osnovi ako pacijent dobije bilo kakav problem od cjepiva, trebao bi moći tužiti državu članicu. E sad, ovo nije lako pitanje jer u većini država članica reakcija bi bila – budući da cjepivo nije obvezno, odlučili ste se cijepiti – tako da država ne može biti odgovorna za to. Vjerujem da se u većini država ovaj argument može osporiti u toj mjeri da dobrovoljna volja nije bila tako dobrovoljna kada znamo da su vam uskraćena brojna prava ako niste cijepljeni", rekao je Van den Haute.
Pročitajte i ovo
Novinar Martuscelli rekao je da i ovo pitanje države članice žele bolje riješiti.
"Kažu – hej, ovo je stvarno asimetrični dogovor. Zašto moramo snositi svu pravnu odgovornost, a tvrtke dobivaju sve financijske koristi od prodaje ovih cjepiva", rekao je Martuscelli.
Europska komisija je istaknula da s proizvođačima cjepiva nije sama pregovarala. Kako su ti pregovori zapravo tekli? S jedne strane su bili dobavljači, a s druge Europska komisija i zajednički pregovarački tim za sve članice Europske unije. Članove je imenovao Upravljački odbor na početku svojeg osnivanja 2020. Pregovarački tim predstavlja sedam država članica. To su: Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Španjolska, Švedska i Nizozemska.
Prije sklapanja svakog ugovora o cjepivu, kažu iz Europske komisije, svaka država je imala priliku odustati od ugovora.
"Dakle, sve su države članice u potpunosti svjesne svih ugovornih uvjeta koje su pregovarale s tvrtkama", priopćili su iz Europske komisije.
"Imajte na umu da su ovi ugovori potpisani u stvarno dramatičnom trenutku", rekao je Martuscelli, novinar Politica.
"Nisam doktor medicine, no većina liječnika potvrđuje da je uobičajena evolucija da virus postane manje opasan. Ne možete reći da je u vrijeme potpisivanja tih ugovora to bila evolucija koja je bila nepoznata za države članice", rekao je profesor Van den Haute.
Hrvatska je, rekli su za Provjereno iz Zavoda za javno zdravstvo, dosad naručila više od 19 milijuna doza cjepiva protiv koronavirusa. Od rujna će većina biti varijantne doze ako dobiju potrebna odobrenja. Koliko je to plaćeno, ne zna se. Ne zna se ni koliko ih je bilo viška i donirano. Latvija nam je rekla da ih je donirala čak dva milijuna.
Europska komisija se pohvalila donacijom u čak 167 zemalja diljem svijeta. Kažu da je Europa tako postala ljekarna svijeta. To je zaista humano. Ali je pitanje koliko zdravstveni sustavi država članica Europske unije to još mogu izdržati.
Brine li to proizvođače cjepiva, moćne farmaceutske industrije? Zašto su odgovornost uklonili sa sebe? Jesu li voljni pokazati te odredbe ugovora i mijenjati ga prema želji zemalja članica? – Pitali smo to i njih. Odgovor do emitiranja reportaže nije stigao.
