Skup i poguban problem: Zagađenje mora plastikom svjetsku ekonomiju godišnje košta više od 2,5 milijardi dolara

Ribarstvo, rekreacijske aktivnosti i uzgoj riba pogođeni su negativnim efektima koje uzrokuju ogromne količine plastike u svjetskim morima. Procjenjuje se da godišnje ljudi gube oko 1,5 posto iskoristivosti mora i njegovih resursa. Kada se to taj postotak preračuna direktno u godišnju dobit koju svjetska ekonomija povlači iz morskih resursa, dobivamo gubitak od 2,5 milijardi dolara.

Procjenjuje se da oko 8 milijuna tona plastike godišnje završi u svjetskim oceanima

Pročitajte i ovo zagađenost sredozemlja Jedna bočica, jedna ribica: Stručnjaci upozoravaju da će se uskoro izjednačiti omjer riba i plastičnog otpada Ruševine i otpaci Posljedice tsunamija u Japanu: Smeće će još desetljećima zagađivati oceane

Dr. Nicola Beaumont, koji se bavi ekološkom ekonomijom u Morskom laboratoriju Plymouth, a koji je i proveo ovo istraživanje, rekao je da je ovo prva studija koja se bavi koorelacijom zagađenosti mora i njezinih štetnih utjecaja na društveni i ekonomski aspekt globalnog društva.

„Naše su kalkulacije prvi pokušaj stavljanja cijene na plastiku. Znamo da moramo učiniti dodatna istraživanja i dodatno ih razraditi, ali uvjereni smo da smo do sada ozbiljeno podcjenjivali utjecaj zagađenosti okoliša na globalnu ekonomiju“, rekao je Beaumont.

Trenutačne procjene ne uzimaju u obzir direktne i indirektne utjecaje plastike u morima na turizam, promet i ribarstvo, kao ni na ljudsko zdravlje, upozoravaju autori studije.

Plastični otpad može se pronaći nasukan na apsolutno svim obalama svijeta. I najnaseljenijima, i najizoliranijima. Utjecaj takvih ogromnih količina plastike u svjetskim morima ima poguban efekt na planktone, beskralježnjake, ribe, kornjače i sisavce, piše The Guardian.

Uz to, znanstvenici su dokazali da plastični otpad, osim što može plutati i više desetljeća te prevaliti udaljenosti i do 3000 kilometara, služi kao savršeno stanište za bakterije i alge, koje ponekad mogu ugroziti cijele ekosustave određenih mora.

Kolonije invazivnih vrsta

„Plutajuće plastične kolonije“ algi i bakterija šire nametnike diljem svjetskih mora, a time se riskira širenje invazivnih vrsta i bolesti, koje, na primjer, mogu uništiti koraljne grebene.

Dr. Kayleigh Wyles, profesorica ekološke psihologije na Sveučilištu u Surreyu, rekla je da je ovo istraživanje prvi put pokušalo pokazati „holistički“ utjecaj zagađenja plastikom.

„Jednako kao što plastika ima razoran efekt na ekološki i morski život, tako ima i indirektni utjecaj na cjelokupno ljudsko društvo“, rekla je Wyles.

Beaumont je također izrazio nadu da će rezultati ovog istraživanja pomoći u pronalasku rješenja za gorući problem plastičnog otpada u morima i „pomoći da donosimo informirane odluke.“

„Recikliranje tona plastike godišnje nas košta stotine tisuća dolara. No ispuštanje plastike u oceane košta nas stotine milijuna“, dodao je Beaumont.

„Trenutno se ozbiljno bavimo smanjenjem emisije plinova u atmosferu, s jednakom ozbiljnošću trebali bismo pristupiti i saniranju plastike u oceanima. Nadamo se da će ova studija ukazati na stvarnost problema s plastičnim otpadom, koji ima iznimno štetan utjecaj na ljudske aktivnosti“, zaključio je.