Ribarstvo, rekreacijske aktivnosti i uzgoj riba pogođeni su negativnim efektima koje uzrokuju ogromne količine plastike u svjetskim morima. Procjenjuje se da godišnje ljudi gube oko 1,5 posto iskoristivosti mora i njegovih resursa. Kada se to taj postotak preračuna direktno u godišnju dobit koju svjetska ekonomija povlači iz morskih resursa, dobivamo gubitak od 2,5 milijardi dolara.
Procjenjuje se da oko 8 milijuna tona plastike godišnje završi u svjetskim oceanima
Dr. Nicola Beaumont, koji se bavi ekološkom ekonomijom u Morskom laboratoriju Plymouth, a koji je i proveo ovo istraživanje, rekao je da je ovo prva studija koja se bavi koorelacijom zagađenosti mora i njezinih štetnih utjecaja na društveni i ekonomski aspekt globalnog društva.
Nestao u Portugalu
Tragičan kraj potrage: Bivši dekan zagrebačkog fakulteta pronađen mrtav
Problemi ograničenja
Traži se hitna reakcija države: "Situacija je gotovo alarmantna na benzinskim postajama"
SIGURNOSNI PROPUST
Mornar slučajno otkrio lokaciju francuskog nosača zrakoplova
„Naše su kalkulacije prvi pokušaj stavljanja cijene na plastiku. Znamo da moramo učiniti dodatna istraživanja i dodatno ih razraditi, ali uvjereni smo da smo do sada ozbiljeno podcjenjivali utjecaj zagađenosti okoliša na globalnu ekonomiju“, rekao je Beaumont.
Trenutačne procjene ne uzimaju u obzir direktne i indirektne utjecaje plastike u morima na turizam, promet i ribarstvo, kao ni na ljudsko zdravlje, upozoravaju autori studije.
Plastični otpad može se pronaći nasukan na apsolutno svim obalama svijeta. I najnaseljenijima, i najizoliranijima. Utjecaj takvih ogromnih količina plastike u svjetskim morima ima poguban efekt na planktone, beskralježnjake, ribe, kornjače i sisavce, piše The Guardian.
Uz to, znanstvenici su dokazali da plastični otpad, osim što može plutati i više desetljeća te prevaliti udaljenosti i do 3000 kilometara, služi kao savršeno stanište za bakterije i alge, koje ponekad mogu ugroziti cijele ekosustave određenih mora.
Kolonije invazivnih vrsta
„Plutajuće plastične kolonije“ algi i bakterija šire nametnike diljem svjetskih mora, a time se riskira širenje invazivnih vrsta i bolesti, koje, na primjer, mogu uništiti koraljne grebene.
Dr. Kayleigh Wyles, profesorica ekološke psihologije na Sveučilištu u Surreyu, rekla je da je ovo istraživanje prvi put pokušalo pokazati „holistički“ utjecaj zagađenja plastikom.
„Jednako kao što plastika ima razoran efekt na ekološki i morski život, tako ima i indirektni utjecaj na cjelokupno ljudsko društvo“, rekla je Wyles.
Beaumont je također izrazio nadu da će rezultati ovog istraživanja pomoći u pronalasku rješenja za gorući problem plastičnog otpada u morima i „pomoći da donosimo informirane odluke.“
„Recikliranje tona plastike godišnje nas košta stotine tisuća dolara. No ispuštanje plastike u oceane košta nas stotine milijuna“, dodao je Beaumont.
„Trenutno se ozbiljno bavimo smanjenjem emisije plinova u atmosferu, s jednakom ozbiljnošću trebali bismo pristupiti i saniranju plastike u oceanima. Nadamo se da će ova studija ukazati na stvarnost problema s plastičnim otpadom, koji ima iznimno štetan utjecaj na ljudske aktivnosti“, zaključio je.