"Ne postoji pristojna i nepristojna krajnja desnica, svi su neprihvatljivi, uključujući i talijansku premijerku Giorgiu Meloni, na koju računa Ursula von der Leyen", rekao je vodeći kandidat europskih socijalista za predsjednika Europske komisije Nicolas Schmit.
"Može se čuti da postoje dvije skupine krajnje desnice, jedna koja vrlo loša, koja je fašistička i to su stranke u političkoj skupini Identitet i demokracija (ID), i druga pristojna krajnja desnica, Europski konzervativci i reformisti (ECR), tamo je Meloni", rekao je Schmit u intervju za Europsku novinsku redakciju (European Newsroom - ENR).
Naglašava da su u političkoj skupini ECR i španjolska krajnje desna stranka Vox, zatim Švedski demokrati, među “kojima ima onih kažu da ne možeš biti Šveđanin, ako si Židov”.
“Tako da nema pristojne krajnje desnice ili ako ih ima onda ih je jako malo”, rekao je luksemburški socijaldemokrat, koji u Komisiji Ursule von der Leyen povjerenik za rad i socijalna prava.
Pročitajte i ovo
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i kandidatkinja Europske pučke stranke (EPP) za novi mandat na čelu te institucije u nekoliko navrata je rekla da ne isključuje mogućnost suradnje s pojedinim zastupnicima iz ECR-a, pod uvjetom da su proeuropski, da su za Ukrajinu i protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i da su za vladavinu prava.
Schmit kaže da je sadašnja Europska pučka stranka prestala biti demokršćanska, da je ostalo vrlo malo demokršćana i da su sada postali konzervativci.
“Nema više demokršćanskih snaga koje su pridonijele izgradnji i produbljivanju europskih integracija. Postali su konzervativci, možda je ostalo nešto demokršćana, ali vrlo malo. Oni su postali konzervativna stranka koja ne isključuje otvaranje prema krajnjoj desnici”, kaže Schmit.
Ističe da se sada sigurno neki od demokršćanskih očeva Europske unije poput nekadašnjeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera ili talijanskog premijera Alcide de Gasperija “okreću u grobu” budući da EPP ne isključuje savez s “onima koji s protiv projekta Europe”.
Predsjednika Europske komisije imenuje kvalificiranom većinom Europsko vijeće, to jest šefovi država ili vlada, što mora odobriti Europski parlament natpolovičnom većinom. S obzirom da predizborne ankete predviđaju jačanje stranaka koje su desnije od EPP-a, von der Leyen, koja ima najviše izgleda da je Europsko vijeće predloži, želi se osigurati od mogućnosti neugodnog iznenađenja da ne dobije potrebnu većinu u Parlamentu. Utoliko više što je 2019. dobila samo devet glasova iznad natpolovične većine. Ona je imala većinsku potporu triju proeuropskih stranaka - EPP, socijaldemokrata i liberala, koje su imale uvjerljivu većinu, ali je stvar u tome što zastupnici u Europskom parlamentu nisu disciplinirani i nerijetko glasaju suprotno od većine njihova zastupničkog kluba. Stoga, von der Leyen smatra da bi joj dobro mogao doći pokoji glas tvrde desnice, ako je Europsko vijeće ponovno predloži za predsjednicu Komisije.
Pročitajte i ovo
Nicolas Schmit se naročito okomio na Meloni, za koju je von der Leyen rekla da bi mogla surađivati s njom i zastupnicima iz njezine stranke Braća Italije. Schmit kaže da se Meloni, iako je bila konstruktivna unutar Europskog vijeća, zapravo nije promijenila.
“Meloni je u Europskom vijeću igrala umjerenu igru, doista nije ono što je ranije govorila pretvorila u konkretne akcije na razini Europske unije. Ali, ono što radi u Italiji pokazuje da se ona nije promijenila, da je ostala ista, da nije raskinula s fašističkom prošlošću svoje stranke i svojom osobnom prošlošću”, rekao je Schmit.
Kao primjer navodi da je Meloni nedavno sudjelovala na konferenciji krajnje desnih stranka u Madridu, gdje je čelnica francuske krajnje desne stranke Marine Le Pen bila “velika obožavateljica” Meloni, gdje je bio “onaj ludi argentinski predsjednik, koji je vrijeđao suprugu španjolskog premijera Pedra Sancheza” i čiji je domaćin bila stranka Vox. Dodao je kako je Meloni rekla da “u Italiju provodi revoluciju koju želi provesti i u EU-u”.
“O kakvoj revoluciji ona govori?”, kaže Schmit i pita odnosi li se to na uskraćivanje prava žena na abortus, kontrolu javnih medija, smanjivanje prava LGBT osoba. Schmit je poručio Von der Leyen: “reci otvoreno želim glasove od Meloni, a štogod ona kaže nije me briga, želim samo njezine glasove”.
Luksemburški povjerenik kritizirao je Meloni i zbog toga što ne želi ukinuti ograničenja Ukrajincima da ne mogu koristiti oružje na ciljeve u Rusiju, odakle se gađaju ukrajinski gradovi.
Podržava proširenje, ali bez davanja datuma
Na pitanje mogu li Ukrajina, Moldavija i zemlje zapadnog Balkana postati članicama EU-a do 2030. godine, Schmit je rekao da ne želi govoriti o datumima. “Nikad ne bih rekao datum jer to stvara velika očekivanja i nadu i ako niste u stanju ispoštovati datum stvara se golemo razočaranje", kaže Schmit.
Kaže da je potrebno pomagati zemljama kandidatkinjama da ispune zahtjeve za članstvo, ali da ne može biti popusta oko temeljenog pitanja, a to je vladavina prava.
“Ne možemo smanjivati zahtjeve u pogledu vladavine prava, zatvoriti jedno oko. Dakle, ne želim govoriti o datumima, ali se nadam da možemo ubrzati i bolje voditi proces proširenja”, kaže Schmit.
Pozdravlja činjenicu da su tri zemlje priznale Palestinu
Schmit kaže da nitko ne treba dovoditi u pitanje da je ono što se dogodilo 7. listopada prošle godine kada je Hamas napao Izrael užasan zločin, da još uvijek ima zatočenih talaca, ali da je odgovor Izraela nerazmjeran.
Pročitajte i ovo
"Taj odgovor nije u skladu s međunarodnim pravom", kaže Schmit, ističući da Izrael ima vrlo desnu, tvrdoglavu vladu, koja ne sluša čak ni Amerikance". "Istodobno, odobravam ono što su nedavno učinile tri zemlje, koje su priznale Palestinu".
-
22 NOVOROĐENČADINovi šok na mjestu doma koji su vodile časne sestre: Zbog pretrpanosti dječjim tijelima identifikacija ide teško
-
KAZNENO JE PRIJAVLJENAFOTO Filipinka uhićena čim je preuzela pakete u zagrebačkoj pošti: Policija objavila zašto
-
Kaos nakon finalaArgentinac prvi put progovorio o napadu na Danija Olma: "Ako ga vidim..."
