Nekoliko tisuća ljudi prosvjedovalo zbog izbornog zakona u BiH

Na prosvjede su svoje članove pozvale važnije bošnjačke i građanske stranke a okupljanje je proteklo uz izvikivanje parola poput "Bosna, Bosna" te uz istaknute zastave sadašnje države ali i bivše Republike BiH.

tri vijesti o kojima se priča rekordni vjetrovi u Kini Tresu se prozori, ruše stabla, padaju i snijeg i tuča: Zbog rijetko viđene oluje izdano najviše upozorenje više od 30 mrtvih UZNEMIRUJUĆE Rusija izvela strašan napad na ukrajinski grad, mrtvi leže na ulicama: Oglasio se Zelenski Tragičan kraj Tijelo mladića za kojim se tragalo pronađeno u rijeci u centru grada

Prosvjednom okupljanju pridružili su se i istaknuti političari poput čelnika SDA Bakira Izetbegovića, SDP BiH Nermina Nikšića te Naroda i pravde Dine Konakovića i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića kao i članova Predsjendištva BiH Željka Komšića i Džaferovića.

Džaferović je jedva dobio priliku govoriti jer ga je dio okupljenih u tome pokušao spriječiti uz uzvike negodovanja no njegovi su se stranački aktivisti izborili da i on nešto kaže.

"Nisam mogao zamisliti da ću kada sam polagao zakletvu izlaziti na prosvjede i zajedno s građanima braniti BiH", ipak je uspio kazati Džaferović dodajući kako želi da se čuje glas BiH te poziva visokog predstavnika da u trenutku kada traje izborna kampanja ne mijenja ustav i izborni zakon jer postoji politički dogovor da se to uradi nakon izbora u listopadu.

Kazao je kako se sada nude rješenja koja pogoduju samo jednoj strani s potrebna su rješenja koja pogoduju svima.

Pročitajte i ovo Svađa i preko granice Plenković u Mostaru odbrusio Milanoviću: "Ja sam zločinitelj? Ako je ovo PR, što su onda njegovi boravci u BiH?"

Pročitajte i ovo Brojne kritike Što o Pelješkom mostu misle u BiH? "Bilo je puno polemike oko izgradnje, no..."

Džaferovićev je istup potaknuo neke od oporbenih čelnika da odmah odu jer su ocijenili kako je on zlorabio skup za osobnu i promociju svoje stranke.

Zahtjevi okupljenih upućenih visokom predstavniku Christianu Schmidtu uglavnom se svode na protivljenje promjenama izbornog zakona koje bi, kako tvrde, mogle potaknuti daljnje etničke podjele u zemlji.

OHR nije objavio nikakav službeni dokument koji bi sadržavao popis planiranih reformi a lokalni mediji i političari tvrde kako je u planu uvesti cenzus od tri posto za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

Time bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda no bošnjačke i građanske stranke smatraju kako je to zapravo nova diskriminacija koja ugrožava pripadnike manjinskih naroda.

Spornim smatraju i moguće izmjene načina kandidiranja čelnika izvršne vlasti u Federaciji BiH i tvrde kako OHR time samo ispunjava želje stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).

Čelnici SDA i SDP-a ranije tijekom dana ustvrdili su kako su od Schmidta dobili uvjeravanja da za sada neće biti nametanja promjena izbornog zakona te da će on o svemu dodatno razgovarati s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka.