Na prosvjede su svoje članove pozvale važnije bošnjačke i građanske stranke a okupljanje je proteklo uz izvikivanje parola poput "Bosna, Bosna" te uz istaknute zastave sadašnje države ali i bivše Republike BiH.
KRVAVI PIR U Drnišu
Svjedokinja prepričala stravične trenutke zločina: "Protrčao je kraj nas... a onda sam čula kako netko diše"
DONOSI POZIV
Rodile su zdravu djecu, a onda šok: "Odnijeli su ga od mene, kad sam tražila da ga vidim rekli su da sam mlada, da ću imati još djece"
SVI SU BILI ISKUSNI
Petero Talijana nikad nije izronilo iz špilje na Maldivima: Što je pošlo po zlu? Ovo su teorije istražitelja
Prosvjednom okupljanju pridružili su se i istaknuti političari poput čelnika SDA Bakira Izetbegovića, SDP BiH Nermina Nikšića te Naroda i pravde Dine Konakovića i Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića kao i članova Predsjendištva BiH Željka Komšića i Džaferovića.
Džaferović je jedva dobio priliku govoriti jer ga je dio okupljenih u tome pokušao spriječiti uz uzvike negodovanja no njegovi su se stranački aktivisti izborili da i on nešto kaže.
"Nisam mogao zamisliti da ću kada sam polagao zakletvu izlaziti na prosvjede i zajedno s građanima braniti BiH", ipak je uspio kazati Džaferović dodajući kako želi da se čuje glas BiH te poziva visokog predstavnika da u trenutku kada traje izborna kampanja ne mijenja ustav i izborni zakon jer postoji politički dogovor da se to uradi nakon izbora u listopadu.
Kazao je kako se sada nude rješenja koja pogoduju samo jednoj strani s potrebna su rješenja koja pogoduju svima.
Pročitajte i ovo
Svađa i preko granice
Plenković u Mostaru odbrusio Milanoviću: "Ja sam zločinitelj? Ako je ovo PR, što su onda njegovi boravci u BiH?"
Pročitajte i ovo
Brojne kritike
Što o Pelješkom mostu misle u BiH? "Bilo je puno polemike oko izgradnje, no..."
Džaferovićev je istup potaknuo neke od oporbenih čelnika da odmah odu jer su ocijenili kako je on zlorabio skup za osobnu i promociju svoje stranke.
Zahtjevi okupljenih upućenih visokom predstavniku Christianu Schmidtu uglavnom se svode na protivljenje promjenama izbornog zakona koje bi, kako tvrde, mogle potaknuti daljnje etničke podjele u zemlji.
OHR nije objavio nikakav službeni dokument koji bi sadržavao popis planiranih reformi a lokalni mediji i političari tvrde kako je u planu uvesti cenzus od tri posto za izbor zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Time bi se provela presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda no bošnjačke i građanske stranke smatraju kako je to zapravo nova diskriminacija koja ugrožava pripadnike manjinskih naroda.
Spornim smatraju i moguće izmjene načina kandidiranja čelnika izvršne vlasti u Federaciji BiH i tvrde kako OHR time samo ispunjava želje stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS).
Čelnici SDA i SDP-a ranije tijekom dana ustvrdili su kako su od Schmidta dobili uvjeravanja da za sada neće biti nametanja promjena izbornog zakona te da će on o svemu dodatno razgovarati s predstavnicima parlamentarnih političkih stranaka.