Rice kritizirala rasne razlike u SAD kao 'urođenu manu'

"Crni Amerikanci bili su utemeljiteljska populacija. Afrikanci i Europljani došli su ovdje i utemeljili ovu zemlju zajedno - Europljani svojim izborom a Afrikanci u lancima. To nije jako lijepa stvarnost našeg utemeljenja", rekla je Rice u intervjuu dnevniku "The Washington Times" od petka.

Pročitajte i ovo Veleposlanica Susan Rice 'Objava WikiLeaksa neće šteti diplomaciji SAD-a u UN-u' Nevjerojatna snimka VIDEO: 'Mi smo u tornadu!'

Kao rezultat toga "potomci robova nisu dobili puno prednosti, i mislim da se i dalje vide neki učinci toga", rekla je Rice u razgovoru s novinarima i urednicima The Washington Timesa, niskotiražnog konzervativnog dnevnika iz glavnog grada SAD.

"Ta konkretna urođena mana otežava nam da se tome suprotstavimo, otežava da o tome govorimo, i otežava nam da shvatimo kako je to i dalje važno za to tko smo danas", kazala je Rice.

Rasno pitanje u SAD aktualizirano je u ovogodišnjoj predsjedničkoj kampanji, a posebno nakon prošlotjednog govora o rasi Baracka Obame, vodećeg kandidata za demokratsku nominaciju koji želi postati prvi predsjednik SAD afričko-američkog podrijetla.

Napominjući da ne želi komentirati kampanju, Rice je kazala kako je "važno da je on (Obama) održao taj govor zbog cijelog mnoštva razloga".

Obama je u govoru ukazao na rasnu podijeljenost zemlje i pozvao na zatvaranje rasnih rana, naslijeđenih iz prošlosti.

Citirajući osobna i obiteljska iskustva, Rice je opisala "paradoks i kontradikcije" rasnih odnosa u SAD.

S jedne strane, kazala je, rasa u SAD "nastavlja utjecati na javnu raspravu" i na "najdublja razmišljanja, koja ljudi čuvaju za sebe". S druge je ostvaren "ogroman napredak" koji je njoj omogućio da postane šef američke diplomacije.

"Americi nije lako izaći na kraj s rasnim pitanjem", rekla je Rice i dodala kako su članovi njezine obitelji "otrpjeli grozna poniženja".

"Ono što bih je željela razumjeti kao crna Amerikanka jest da su crni Amerikanci voljeli i vjerovali u ovu zemlju čak i onda kada ih ova zemlja nije voljela, ni vjerovala u njih - to je naše naslijeđe", istaknula je.

U intervjuu je, među ostalim, ocijenila kako bi bojkot Olimpijskih igara u Pekingu, zbog represije na Tibetu, bio "nedjelotvoran način bavljenje s problematičnom kineskom politikom", nazivajući američki bojkot Olimpijskih igara u Moskvi 1980. "traljavim".

U znak prosvjeda zbog ruske okupacije Afganistana, administracija tadašnjeg predsjednika SAD Jimmya Cartera bojkotirala je moskovsku Olimpijadu, na što su Rusi uzvratili četiri godina kasnije, bojkotom Olimpijskih igara u Los Angelesu 1984.

"Koga vi zadirkujete? Ja ne vidim koristi od bojkota. Ne mislim da je bojkot Olimpijade 1980. bio jako djelotvoran. Ustvari, mislim da je izgledao traljavo", kazala je Rice u intervjuu, potvrđujući da predsjednik George W. Bush planira ići na otvaranje Olimpijade u Peking u kolovozu, te da će tamo otvoriti pitanje stanja ljudskih prava u Kini.