Subota je 94. dan rata u Ukrajini. Nije jasno što se dogodilo u strateški važnom ukrajinskom Limanu. Ruski separatisti tvrde da su preuzeli kontrolu, dok je dio ukrajinskih dužnosnika izjavio da su izgubili samo dijelove grada. Borbe se nastavljaju.


 

  • Tužitelj Međunarodnog kaznenog suda, pozvao je Rusiju na suradnju u istragama o ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini.
  • Ukrajinska pravoslavna crkva priopćila je da prekida veze s Rusijom zbog njezine invazije na Ukrajinu.
  • Američki predsjednik Joe Biden optužio je Vladimira Putina da pokušava "zbrisati" ukrajinsku kulturu i identitet.
  • Ruski predsjednik Vladimir Putin spreman je pregovarati o žitaricama koje trenutno stoje u ukrajinskim lukama, rekao je u petak austrijski kancelar Karl Nehammer nakon telefonskog razgovora s ruskim čelnikom.

Tijek događaja iz minute u minutu pratite u nastavku:

15:23 Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je u telefonskom razgovoru rekao francuskom predsjedniku Macronu i njemačkom kancelaru Scholzu da je Rusija spremna razgovarati o načinima koji bi Ukrajini omogućili nastavak isporuke žita iz crnomorskih luka, objavio je Kremlj. Rusija i Ukrajina proizvode gotovo trećinu globalnih zaliha pšenice. Istodobno je Rusija ključan svjetski izvoznik gnojiva, a Ukrajina glavni izvoznik kukuruza i suncokretova ulja.

"Rusija je spremna pomoći u pronalasku opcija za nastavak nesmetanog izvoza žitarica, uključujući i izvoz ukrajinskog žita iz crnomorskih luka", objavio je Kremlj. U priopćenju stoji i da je Putin kazao francuskome predsjedniku Emmanuelu Macronu i njemačkom kancelaru Olafu Scholzu da je Rusija spremna povećati izvoz gnojiva i poljoprivrednih proizvoda, ako joj se ukinu sankcije.

Taj je zahtjev postavio u razgovorima koje je posljednjih dana vodio s talijanskim i austrijskim čelnicima. Ukrajina i zapadne zemlje optužile su Rusiju da je prehrambenu krizu, potaknutu njezinom invazijom na Ukrajinu, upotrijebila kao oružje, zbog čega su znatno porasle cijene žitarica, jestivog ulja, goriva i gnojiva.

Službena Moskva je za takvo stanje okrivila zapadne sankcije uvedene protiv Rusije, kao i postavljanje mina u ukrajinskim lukama. Kremlj je objavio da je Putin izjavio kako je Rusija spremna za nastavak pregovora s Ukrajinom.

"Posebna pozornost posvećena je statusu pregovora, koji su zamrznuti zbog Kijeva. Predsjednik Vladimir Putin potvrdio je otvorenost ruske strane za nastavak dijaloga", stoji u priopćenju.

Putin je dvojici čelnika rekao i da je isporuka oružja Ukrajini opasna, upozorivši "na rizike daljnje destabilizacije situacije i pogoršanja humanitarne krize", priopćio je Kremlj.

15:11 Britanski premijer Boris Johnson rekao je u subotu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju da međunarodni partneri intenzivno rade na pronalaženju načina za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine kako bi se spriječila globalna prehrambena kriza. Johnson redovito kontaktira i razgovara sa Zelenskim od početka invazije.

Rekao je da su on i ukrajinski predsjednik razgovarali i o tomu koliko je važno da međunarodna zajednica ostane ujedinjena kada je posrijedi rat. "Johnson je kazao da će Ujedinjeno Kraljevstvo surađivati s partnerima iz grupe G7 kako bi se potaknuli hitni potezi", kada je riječ o izvozu žitarica.

"Čelnici su se dogovorili o predstojećim koracima i potrebi da Rusija ublaži blokadu i omogući sigurne lance isporuke", stoji u priopćenju.

15:09 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u subotu je pozvao na strože zakone o "stranim agentima" i na kazneni progon pojedinaca koji rade u interesu drugih država. Rusija ima zakone koji skupine i pojedince prozivaju stranim agentima – pojmom koji od sovjetske ere ima konotacije špijunaže – ako primaju sredstva iz inozemstva i vlasti ih smatraju politički angažiranima.

Nekoliko desetaka kritičara Kremlja već je prozvano stranim agentima, uključujući novinare i aktiviste za ljudska prava. Mnogi od njih već su pobjegli u inozemstvo. Medvedev, današnji potpredsjednik ruskog sigurnosnog vijeća, rekao je kako je postroživanje zakona o „stranim agentima“ potrebno dok Rusija provodi svoju vojnu intervenciju u Ukrajini te je pod zapadnim sankcijama bez presedana.

"Ako oni (strani agenti) provode aktivnosti protiv naše države – posebno tijekom ovog teškog perioda – i za to primaju novac od naših neprijatelja, naš odgovor mora biti brz i oštar", napisao je Medvedev na Telegramu. Dodao je da novi zakon mora preciznije klasificirati inozemne agente i nametati veće kazne za njihove prekršaje. Oni trenutno trebaju ispuniti stroga izvješća o financiranju i na svaku objavu, čak i na društvenim mrežama, napisati da su strani agenti. Zastupnici Dume prošli su mjesec najavili amandmane zakonu kako bi se dodale dodatne restrikcije, uključujući investiranje u strateške industrije i rad s djecom.

14:50 Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je dramatičnu fotografiju snimljenu iz zraka koja, kako tvrde, prikazuje štetu nastalu ruskim napadima na poljima oko ceste prema Izjumu.

 

"Svijetu prijeti nestašica hrane, a ruski agresori pucaju po ukrajinskim poljima. Ovo je cesta prema Izjumu u harkivskoj regiji. Izgleda kao rane na tijelu prirode", navodi se u opisu fotografije koju su objavili Ukrajinci.

14:20 Ruski brod ušao je u ukrajinski lučki grad Mariupolj po prvi put otkad je Rusija osvojila taj grad, ukrcavši metal koji će prevesti u domovinu, javila je u subotu agencija TASS o potezu koji je Kijev prozvao pljačkom. Glasnogovornik luke je za rusku agenciju rekao da će plovilo ukrcati ukupno 2700 tona metala prije no što će u ponedjeljak otputovati 160 kilometara istočno u grad Rostov na Donu.

Glasnogovornik nije rekao gdje je proizveden taj metal. Povjerenica za ljudska prava ukrajinskog parlamenta Ljudmila Denisova prozvala je to ruskom pljačkom. "Pljačkanje privremeno okupiranih teritorija Ukrajine se nastavlja", napisala je na mreži Telegram.

"Nakon krađe ukrajinskih žitarica, okupatori su prešli na izvoz metalnih proizvoda iz Mariupolja", napisala je.

Najveći ukrajinski proizvođač metala Metinvest u petak je izrazio zabrinutost da bi Rusija mogla iskoristiti nekoliko brodova koji su ostali u Mariupolju da „krade i prokrijumčari metalurške proizvode“ koji mu pripadaju. Optužio je Rusiju za piratstvo. Na upit u subotu pripada li metal koji će biti izvezen u Rostov na Don toj tvrtki, glasnogovornik Metinvesta odgovorio je: "Jučer smo rekli da je metal u luci u Mariupolju naš, da". Rusija je taj grad osvojila prošli tjedan kad se predalo više od 2,4 tisuća ukrajinskih boraca iz čeličane Azovstalj. U četvrtak je Moskva objavila da je luka razminirana i otvorena za komercijalni promet.

11:37 Rusija je uspješno provela novo pokusno lansiranje hiperzvučne krstareće rakete Cirkon, priopćilo je u subotu ministarstvo obrane u vrijeme dok Moskva intenzivira ofenzivu u Ukrajini. Projektil je ispaljen iz Barentsovog mora i pogodio je tisuću kilometara udaljenu metu u Bijelom moru, navodi se u priopćenju.

Predsjednik Vladimir Putin opisao je Cirkon kao dio nove generacije sustava naoružanja bez premca. Hiperzvučno oružje može se kretati devet puta većom brzinom od zvuka, a Rusija je prošle godine već provela probna lansiranja Cirkona s ratnih brodova i podmornica.

Ruska vojska pretrpjela je velike gubitke u ljudstvu i opremi tijekom svoje tromjesečne invazije na Ukrajinu, koju naziva "specijalnom operacijom", ali je nastavila provoditi testiranja oružja kako bi podsjetila svijet na svoju snagu u raketnoj tehnologiji. Prošlog je mjeseca probno lansirala novu interkontinentalnu raketu Sarmat sposobnu za nuklearni napad, koja može nositi 10 ili više bojevih glava i pogoditi Sjedinjene Države.

 

11:35 Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je Liman, grad u regiji Donjeck, pod "punom kontrolom" ruskih snaga i proruskih separatista.

11:32 Onemogućen većim dijelom od uvoza pšenice preko Crnog mora zbog ruske invazije na Ukrajinu, Egipat, koji je među najvećim svjetskim uvoznicima žita nastoji izvući što god više može iz lokalne žetve, ne prezajući ni od prisilnog državnog otkupa pod prijetnjom novčanih kazni i zatvora ratarima. Egipatska vlada subvencionira kruh za više od 70 milijuna od procijenjena ukupna 103 milijuna stanovnika, pa si je postavila ambiciozan cilj prikupiti šest milijuna tona domaće pšenice u ovoj godini, dvije trećine više nego lani i prije dvije godine.

Radnici u silosima rade prekovremeno. "Trebali bismo odlaziti s posla u 16 sati, ali ove godine radimo i do ponoći", rekao je jedan od njih.

Nakon sporog početka, poljoprivrednici i dužnosnici kažu da žetva ide dobro, ali i farmeri i vlada su još uvijek pod pritiskom.

Egipatski program subvencioniranja hrane zahtijeva oko devet milijuna tona pšenice godišnje. Prošle godine Vlada je uvezla 4,7 milijuna tona, većinom iz Rusije i Ukrajine, a do sada je uvezla oko 1,9 milijuna tona za isporuke u ovoj godini. Oko 300 tisuća tona ostalo je u Ukrajini.

U nastojanju da poveća zalihe pšenice, egipatska vlada je odredila da poljoprivrednici državi moraju isporučiti najmanje 60 posto svog uroda, u odnosu na 40 posto koliko je kupovala prošle godine. Onima koji se toga ne drže prijete novčane kazne, pa čak i zatvor.

9:54 Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da se bilo kakvom dogovoru s Rusijom ne može vjerovati, dodavši kako rusku invaziju može zaustaviti samo sila, javlja Reuters. "Bilo kakav dogovor s Rusijom ne vrijedi ni novčića. Je li uopće moguće pregovarati sa zemljom koja stalno cinično laže i širi propagandu?" napisao je Podoljak na svom Telegram kanalu.

"Rusija je dokazala da je barbarska zemlja koja prijeti sigurnosti cijelog svijeta. Barbare se može zaustaviti samo silom", dodao je.

9:21 Britanski obavještajci objavili su najnovije izvješće o ratu u Ukrajini. Ruske snage su vjerojatno zauzele većinu grada Limana, stoji u najnovijem izvješću vojnih obavještajaca koje je objavilo britansko ministarstvo obrane dodajući da se radi o "preliminarnoj operaciji za sljedeću faze ofenzive u Donbasu", regiji na istoku Ukrajine. Obavještajci navode da je Liman bio važno željezničko čvorište i pristupna točka važnim željezničkim i cestovnim mostovima preko rijeke Siverski Donjec.

"U nadolazećim danima ruskim snagama u tom području će prioritet vjerojatno biti prelazak rijeke. Zasad se glavne operacije ruskih snaga provode 40 kilometara istočno, oko grada Severodonjecka, ali pristup mostovima u blizini Limana dao bi Rusiji prednost u potencijalnoj sljedećoj fazi ofenzive na Donjeck. Vjerojatno će tada pokušati napredovati prema ukrajinskim gradovima dublje u regiji Donjeck, Slovjansku i Kramatorsku", navodi se u izvješću.

U četvrtak je Denis Pušilin, čelnik samoproglašene proruske Narodne Republike Donjeck, rekao da će, zauzmu li ruske snage cijeli Donjeck i Luhansk, održati referendum.

8:17 Ukrajinske snage možda će se morati povući iz posljednjeg uporišta u Luhansku, tvrdi guverner te istočne ukrajinske regije Serhij Haidai. Objavio je da su ruske snage ušle u Severodonjeck, ključan grad u Luhansku te najveći grad u regiji Donbas koji je još uvijek pod kontrolom ukrajinskih snaga. Oko 90% građevina u Luhansku je oštećeno.

"Rusi neće moći zauzeti Luhansk u narednim dana, što su analitičari predviđali"."Imamo snage i resursa da se obranimo, No, moguće je da ćemo se morati povući iz nekih dijelova kako ne bismo bili opkoljeni", naveo je Haidai. Osvoje li ruske snage Severodonjeck, to će značiti da kontroliraju cijeli Luhansk.

Guverner Luhanska Serhij Haidai procjenjuje da se u toj regiji nalazi oko 10.000 ruskih vojnika. "To su snage koje su stalno u Luhansku, koje pokušavaju napadati i osvajati teritorij u bilo kojem smjeru u kojem mogu", rekao je Haidai.

8:00 Ukrajinska pravoslavna crkva odvojila se od Moskovske patrijaršije i proglasila potpunu neovisnost dok Rusija nastavlja rat sa svojim susjedom.

Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije proglasila je "potpunu autonomiju i neovisnost" o Moskvi u petak obrazloživši da se ne slaže sa stajalištem moskovskoga patrijarha Kirila prema sukobu.

Ukrajinska crkva rekla je da osuđuje rat i pozvala Ukrajinu i Rusiju da nastave pregovarački proces i zaustave krvoproliće.Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, čvrsto podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina u njegovoj invaziji na Ukrajinu, koja je počela 24. veljače. U zadnje vrijeme povećao se pritisak unutar Crkve da se odvoji od Moskve, dok sukob i dalje bijesni. Stotine svećenika čak su pozvale da se patrijarha pozove pred crkveni sud.

Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije po broju svećenika najveća je od triju glavnih crkvi u Ukrajini. Unatoč prijašnjoj povezanosti s Moskvom, crkveni poglavar Onufrij jasno je osudio rat. Moskovska Crkva tradicionalno Ukrajinu drži unutar svoje sfere utjecaja.

George Soros Zastrašujuća izjava poznatog milijardera i filantropa: "Ruska invazija na Ukrajinu mogla bi biti početak Trećeg svjetskog rata"

7:42 Ukrajinski nuklearni inspektorat optužio je Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) za podlijeganje ruskoj propagandi te zatražio podršku zahtjevu Kijeva za izbacivanjem ruskih snaga iz najveće ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižje.

Pvi čovjek inspektorata Oleg Korikov kritizirao je generalnog direktora IAEA-e Ragaela Grossija koji je ranije ovoga tjedna na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu izjavio kako su u Zaporižji pronađene velike zalihe plutonija i obogaćenog urana koji bi se mogli iskoristiti za izradu nuklearnog oružja.

"Vrlo je tužno kada najviši dužnosnik IAEA-e objavljuje debele laži ruske propagande", kazao je Korikov koji se potužio i kako IAEA nije reagirala na ukrajinske zahtjeve da se učini više kako bi se suzbio ruski nuklearni terorizam.

Neposredno uoči invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako se Ukrajina koristi znanjem iz sovjetskog doba kako bi izradila vlastito nuklearno oružje.
 

Što se događalo tijekom jučerašnjeg dana pročitajte >>OVDJE.

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju