Donald Trump bio je u Ovalnom uredu tijekom trećeg tjedna rata s Iranom kada mu je skupina najbližih suradnika donijela neugodne vijesti.
Njegov dugogodišnji anketar Tony Fabrizio proveo je istraživanja koja su pokazala da rat koji je pokrenuo postaje sve nepopularniji. Cijene goriva premašile su četiri dolara po galonu, burze su potonule na najniže razine u više godina, a milijuni Amerikanaca pripremali su se izaći na ulice u znak prosvjeda.
Potvrđena je pogibija trinaest američkih vojnika. Čak su i neki od Trumpovih ključnih javnih podupiratelja počeli kritizirati sukob kojem se ne nazire kraj. Šefica osoblja Bijele kuće Susie Wiles i mali krug suradnika morali su predsjedniku jasno reći da će dugotrajan rat ozbiljno ugroziti njegovu potporu u javnosti, ali i izglede republikanaca na međuizborima u studenome.
Za Trumpa je takvo upozorenje bilo uznemirujuće. Prema riječima visokog dužnosnika administracije, predsjednik posljednjih tjedana često započinje jutra gledajući videosnimke vojnih uspjeha koje mu pripremaju vojni dužnosnici. Savjetnicima je govorio da bi uklanjanje nuklearne prijetnje Irana kao vrhovni zapovjednik moglo postati jedno od njegovih ključnih postignuća. No Wiles je, prema izvorima iz Bijele kuće, bila zabrinuta da mu suradnici prikazuju uljepšanu sliku o tome kako se rat doživljava u zemlji – govoreći mu ono što želi čuti, a ne ono što treba čuti. Pozivala ih je da budu "iskreniji prema šefu" kada je riječ o političkim i gospodarskim rizicima, piše Time.
Sastanak je razotkrio stvarnost koju Bijela kuća više nije mogla zanemarivati: vrijeme istječe prije nego što predsjednik, njegova stranka i američka javnost plate još veću cijenu. Trump je obećao gospodarski oporavak i izbjegavanje novih stranih sukoba. Umjesto toga, pokrenuo je rat za koji nije dobio jasan politički mandat, a ekonomske posljedice tek počinju dolaziti na naplatu.
Mjesec dana nakon najvećeg naftnog šoka u modernoj povijesti globalne prognoze rasta se smanjuju, nestašice se pojavljuju diljem Europe i Azije, a trgovci energentima upozoravaju da svijet još nije osjetio puni razmjer poremećaja.
Dugotrajno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, ključnog prolaza za izvoz nafte i plina iz Perzijskog zaljeva, moglo bi gurnuti svjetsko gospodarstvo u recesiju.
Predsjednik je, prema izvorima, bio frustriran situacijom, u nesuglasicama s pojedinim dužnosnicima i ogorčen negativnim percepcijama rata. Sve veći politički i gospodarski troškovi potaknuli su ga da traži izlaznu strategiju. Sugovornicima među savjetnicima i članovima Kongresa rekao je da želi postupno završiti operaciju, svjestan opasnosti dugotrajnog sukoba za republikance uoči izbora.
Istodobno želi da operacija završi kao jasna pobjeda. Njegovi saveznici tvrde da traži način kako proglasiti uspjeh, zaustaviti borbe i nadati se stabilizaciji gospodarstva prije nego što politička šteta postane trajna. "Postoji uski prozor", kaže jedan visoki dužnosnik administracije.
U obraćanju naciji 1. travnja Trump je pokušao pomiriti te ciljeve. Istaknuo je vojne uspjehe i rekao da se operacija "bliži završetku", ali je istodobno najavio nove snažne udare na Iran u sljedeća dva do tri tjedna, zaprijetivši razaranjem energetske infrastrukture. "Vratit ćemo ih u kameno doba", poručio je.
U telefonskom razgovoru sljedećeg jutra rekao je za TIME da Iran želi postići dogovor o završetku sukoba. "Zašto nas ne bi nazvali? Sinoć smo im srušili tri velika mosta", rekao je. "Razbijeni su. Kažu da Trump ne pregovara s Iranom, a zapravo je to vrlo jednostavan dogovor."
Ipak, iza takvih izjava raste svijest u Bijeloj kući da situacija možda izmiče kontroli.
Ključni dužnosnici, uključujući ministra obrane Petea Hegsetha, bili su iznenađeni opsegom iranske odmazde. Teheran je pokrenuo val napada na američke i izraelske ciljeve diljem regije, uključujući i zemlje koje su se smatrale sigurnima – Kuvajt, Bahrein, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Katar. Time je srušena pretpostavka da će Iran odgovoriti ograničeno i simbolično.
Pentagon odbacuje takve tvrdnje, ističući da su svi scenariji bili unaprijed razrađeni i da američka vojska dominira situacijom. Prema njihovim podacima, operacija je vojno vrlo uspješna: većina iranskih raketnih kapaciteta je oslabljena ili uništena, velik dio lansera neutraliziran, a mornarica ozbiljno oštećena. Ubijeni su i ključni politički i vojni lideri, uključujući vrhovnog vođu Alija Hameneija.
Unatoč tome, sve je manje izgledno da će Trump ostvariti šire ciljeve koje je najavljivao – trajno spriječiti Iran u razvoju nuklearnog oružja, uništiti njegov raketni program i potaknuti promjenu režima – u kratkom roku koji je sam postavio.
U svom govoru Trump je operaciju predstavio kao gotovo dovršenu, ali je istodobno najavio i njezinu eskalaciju, što dodatno zamagljuje krajnji ishod. Iako govori o uporabi razorne sile, naglašava da umjetna inteligencija neće donositi odluke o životu i smrti, već da takve odluke mora donositi čovjek.
Njegov dugogodišnji prijatelj i izaslanik Steve Witkoff tvrdi da Trump uvijek zadržava više mogućih izlaza. No ratovi često nadmašuju planove političkih vođa. Postoji opasnost da bi daljnja eskalacija mogla zatvoriti putove izlaska iz sukoba umjesto da ih otvori.
Administracija je uoči rata vjerovala da ima dobitnu strategiju: snažan početni udar koji bi natjerao Iran na ograničenu odmazdu. No Teheran je reagirao mnogo agresivnije – napadima na vojne baze, gradove, pomorski promet i putem savezničkih milicija diljem regije.
Dodatni šok izazvala je iranska kontrola Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte. De facto blokada izazvala je snažan ekonomski udar i nagli rast cijena energenata. Trump je pokušao to prikazati kao nužnu žrtvu u borbi protiv nuklearne prijetnje.
Istodobno se suočava s političkom dilemom: želi završiti rat, ali ne bez jasnog uspjeha. Neki dužnosnici upozoravaju da bi dugotrajni napadi mogli potaknuti Iran da ubrza razvoj nuklearnog oružja.
Kako sukob traje, Trump sve više uočava odlučnost Irana. "Vrlo su izdržljivi i podnose ogromnu bol", rekao je. "Poštujem to. Mislim da su bolji pregovarači nego borci."
Administracija sada pokušava pronaći izlaz bez dojma poraza. No promjena režima pokazuje se znatno složenijom nego što se očekivalo. Sukob sve više nalikuje iscrpljujućoj igri u kojoj se uklanjaju pojedini čelnici, ali bez jasne alternative koja bi preuzela vlast.
Iako je Trump ranije govorio o izboru novog iranskog vodstva, takav scenarij danas djeluje teško ostvariv. Strategija se sada svodi na slabljenje iranskih vojnih kapaciteta i stvaranje uvjeta za unutarnje promjene – ali i to nosi ozbiljne rizike. Obični Iranci uglavnom su nenaoružani i suočeni s moćnim aparatom vlasti spremnim na silu.
Ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca zahtijevalo bi ili dugotrajnu vojnu prisutnost ili diplomatski dogovor, a nijedna opcija nije jednostavna. Saveznici poput Izraela i Saudijske Arabije skloni su produljenju sukoba, ali uvelike ovise o Trumpovim odlukama.
U pozadini svega ostaje pitanje kako će rat utjecati na izbore u studenome i ostatak Trumpova mandata. Neki savjetnici primjećuju da predsjednik već računa s mogućim gubicima, svjestan povijesnog obrasca prema kojem vladajuća stranka često gubi potporu na međuizborima. No povijest također pokazuje da posljedice ratova za predsjednike mogu biti mnogo teže od samog izbornog poraza.
-
otišao u mirovinuJuru Ferdića iz našeg hita ''Zauvijek susjedi'' svi su voljeli, evo gdje je danas i kako izgleda
-
Teška nesrećaKrš i lom usred noći: Automobilom udario u tri kuće, parkirani auto i stup
-
naočit mladićMa tko ga se ne sjeća? Ovako danas izgleda mali Marko iz serije Zauvijek susjedi, 17 godina od uloge!
