Razina vode u jezeru Titicaca, najvišem plovnom jezeru na svijetu i najvećem u Južnoj Americi, naglo opada nakon zimskog toplinskog vala bez presedana. Šokantan pad utječe na turizam, ribarstvo i poljoprivredu – djelatnosti od kojih lokalno stanovništvo zarađuje za život.
"Ne znamo što ćemo raditi od sada pa do prosinca jer će voda biti sve niža", rekao je Nazario Charca, koji živi na jezeru i zarađuje za život prevozeći turiste.
Pročitajte i ovo
Plava voda i otvoreno nebo najvećeg jezera Južne Amerike, koje se prostire na više od 3200 četvornih milja preko granice Perua i Bolivije, već dugo privlače posjetitelje.
Jezero se ponekad opisuje kao unutarnje more, dom je autohtonih zajednica Aymara, Quechua i Uros i nalazi se na nadmorskoj visini od oko 3800 metara u središnjem planinskom lancu Anda, što ga čini najvišim plovnim jezerom na svijetu.
Ekstremna nadmorska visina također izlaže jezero visokim razinama sunčevog zračenja, što pojačava isparavanje i čini najveći dio gubitaka vode.
Više od tri milijuna ljudi živi oko jezera, oslanjajući se na njegove vode za ribolov, uzgoj i privlačenje turista koji potiču gospodarstvo inače marginalizirane regije.
Jezero je u opasnosti da izgubi nešto od svoje magije
Iako je poznato da razine vode variraju svake godine, te su promjene postale ekstremnije zbog klimatske krize. ''Rekordni zimski toplinski val doveo je do povećanog isparavanja i smanjenja razine jezera, pogoršavajući deficit vode izazvan sušom'', objasnio je CNN-ov meteorolog Taylor Ward.
Sixto Flores, direktor peruanske nacionalne Službe za meteorologiju i hidrologiju u Punu, rekao je da su oborine ondje bile čak 49 posto manje od prosjeka od kolovoza 2022. do ožujka 2023. - razdoblja koje uključuje kišnu sezonu tijekom koje se razina vode obično oporavi.
Do prosinca će, kako je upozorio, razina vode ići prema najnižoj zabilježenoj razini od 1996. ako jezero ispari istom brzinom kao što je uobičajeno u sljedećih nekoliko mjeseci, što je opisao kao vrlo ozbiljno.
''Ovo je dio postupnog opadanja razine vode u jezeru posljednjih godina'', rekao je Flores, a nedavna studija koja je proučavala satelitske snimke od 1992. do 2020. pokazala je da jezero Titicaca gubi oko 120 milijuna metričkih tona vode godišnje, za što autori istraživanja kažu da je prvenstveno posljedica promjena u oborinama i otjecanju.
Zajednice koje se oslanjaju na ribolov bore se jer niske razine vode povećavaju probleme – dolazi do opadanja ribljih zaliha zbog zagađenja i pretjeranog izlova.
Poljoprivreda je također pogođena sušom, a regionalne vlasti izvijestile su da su usjevi teško stradali u posljednjoj sezoni žetve. Pogođena je velika većina usjeva kvinoje i krumpira, koji su lokalni osnovni proizvodi, kao i zob koja se koristi za ishranu stoke.
''Želimo da se turisti vrate''
Turizam je također pretrpio udarac nakon što su se čamci korišteni za prijevoz posjetitelja oko jezera nasukali jer se voda povukla.
"Izuzetno smo zabrinuti, a najviše jer razina vode u ovom trenutku jako opada", rekao je Jullian Huattamarca koji prodaje lokalno izrađen tekstil posjetiteljima otoka Taquile. ''Želimo da se turisti vrate, posebno strani turisti'', dodaje.
Regija Puno, koja obuhvaća cijelu peruansku stranu jezera Titicaca, dugo je poznata kao nerazvijena i marginalizirana regija zemlje.
U novije vrijeme, gospodarstvo je pogođeno učincima pandemije COVID-19 i valom društvenih nemira. Puno je postao epicentar prosvjeda koji su pozivali na ostavku predsjednika Dine Boluartea, a koji se temeljio na bijesu koji se razvio zbog desetljeća nejednakosti, optužbi za korupciju i stagnacije životnog standarda.
Huattamarca je rekao da posjetitelji nisu putovali u regiju tijekom prosvjeda. ''Malo su se bojali odlaska'', rekao je i dodao da je mnogo ljudi napustilo to područje posljednjih godina, posebno tijekom pandemije: ''Morali su, nisu imali dovoljno novca za osnovne potrepštine poput hrane.''
A nedavna povijest sugerira da bi suša koja je u tijeku mogla natjerati više ljudi da napuste svoje domove, budući da je prethodna suša 1991. izazvala valove migracija.
Suša remeti način života. Charca je dio domorodačke skupine Uros, koja živi na otocima napravljenim od osušene totora trske koja pluta jezerom. Stoljećima su Urosi pleli trsku u otoke te je koristili za izradu zgrada i čamaca, ali Charca je zabrinut da niža razina vode znači da je dostupno manje trske.
"Nastavit će utjecati na nas, neće više biti totora trstike, otoci propadaju, to je ono što nas brine", rekao je Charca.
Gledajući u budućnost, teško je vidjeti predah
Trenutno je u tijeku El Nino, prirodni fenomen obilježen temperaturama višim od normalnih u tropskom dijelu Tihog oceana koji može uvelike promijeniti vrijeme nad Južnom Amerikom.
Grinia Avalos, zamjenica direktora za klimatologiju pri peruanskoj nacionalnoj Službi za meteorologiju i hidrologiju, rekla je da se očekuje da će se ove više temperature nastaviti najmanje do veljače 2024. godine i dodala: "Ovi će uvjeti pridonijeti činjenici da će u regiji Anda biti niže razine kiše.''
Pročitajte i ovo
Za Connora Bakera, analitičara pri International Crisis Group, situacija zahtijeva dugoročnu akciju za zaštitu onih koji ovise o jezeru.
"Iako su fluktuacije jezera povezane s klimatskom varijabilnošću i prirodnim oscilacijama, pogoršavajući utjecaj klimatskih promjena povećava potrebu za održivim strategijama upravljanja. Lokalne zajednice koje ovise o jezeru za život posebno su ranjive, što naglašava hitnost rješavanja izazova koje postavljaju intenzivnije fluktuacije razine vode'', upozorio je Baker.
