Ministarstvo obrane Azerbajdžana objavilo je kako je pokrenulo antiterorističku operaciju u svojoj odcijepljenoj regiji Gorski Karabah, pod kontrolom etničke armenske vlasti.
Napetosti oko te regije koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali u njoj živi oko 120 tisuća Armenaca, već su mjesecima visoke.
U utorak je Ministarstvo obrane u Bakuu optužilo armenske snage za "sustavno granatiranje" vojnih položaja i izvijestilo da je odgovorilo pokretanjem "lokalnih, protuterorističkih aktivnosti... kako bi se armenske snage razoružale i kako bi se osiguralo povlačenje njihovih formacija s teritorija naše zemlje".
Azerbajdžan tvrdi da pritom nisu gađali civile ni civilne objekte.
Armensko ministarstvo obrane priopćilo je pak kako tvrdnje da su oni napali položaje vojske Azerbajdžana nisu istinite te da su na tom području prisutni isključivo u humanitarne stvrhe.
Prijavljeno je da je jedanaest azerbajdžanskih policajaca i civila ubijeno u eksploziji mine i u još jednom incidentu, javlja BBC.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana je navelo da je obavijestilo ruske mirovne snage u Gorskom Karabahu zajedno s tursko-ruskim nadzornim centrom koji pomaže u osiguravanju poštivanja prekida vatre dogovorenog 2020. godine.
U glavnom gradu Karabaha čuju se sirene za zračnu opasnost, a objavljene su snimke na društvenim mrežama.
Azerbajdžan i Armenija, dvaput su zaratili zbog Gorskog Karabaha, prvi put ranih 1990-ih nakon raspada Sovjetskog Saveza i ponovno 2020. godine. U posljednjem šestotjednom ratu 2020. Azerbajdžan je vratio sve teritorije oko Gorskog Karabaha koje je Armenija držala od 1994. godine.
Od prosinca Azerbajdžan je postavio de facto blokadu jedinog puta u enklavu iz Armenije, poznatog kao Lačinski koridor. Optužio je Armeniju da koristi cestu za dovoz vojnih zaliha, što Armenija negira. Taj je potez izazvao i veliku humanitarnu krizu.
Armensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da su potezi Bakua ilegalni, a ministarstvo obrane objavilo je da je stanje na granici dvije države mirno.
