Osuđeni ratni zločinac Milan Martić dao je svoj prvi intervju nakon 24 godine.

Galerija


Haški sud osudio je Martića na 35 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje običaja i zakona ratovanja. U optužnici je glasilo, da je on, od kolovoza 1991. do kolovoza 1995. kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata planirao, zapovijedio i poticao progone, istrebljenje, ubojstva, zatvaranja, mučenja, deportacije, bezobzirna razaranja i pljačke na području Republike Hrvatske i BiH.

Martić je svoj prvi intervju nakon 24 godine dao iza zidina zatvora Vangla u Tartuu, drugom po veličini gradu u Estoniji gdje služi zatvorsku kaznu.

Nekadašnji predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine, progovorio je o razlozima raketiranja Zagreba, koje je naredio kao odmazdu za Bljesak, za što je kasnije i osuđen u Haagu. U intervjuu za Novosti sebe je nazvao prvom žrtvom pojave neofašizma u svijetu, a kaže da je napad na Zagreb naredio "iz očaja".

Zagrepčani se sjetili stradalih u raketiranju 1995. godine (Foto: Pixsell,Robert Anic) - 1 Prije točno 24 godine Zagreb su zasuli "zvončići": Poginulo je sedmero ljudi, u napadu je pogođena i dječja bolnica

Slika nije dostupna Prvi svjedoci na suđenju Milanu Martiću

"Uvjetno se može reći da sam bio prva žrtva pojave neofašizma u svijetu. Dogodila se akcija Bljesak, kada su ustaše 1. i 2. svibnja 1995. doslovno pregazile Zapadnu Slavoniju, a pomoći nam nije bilo niotkuda. Naređenje da se gađa Zagreb kao upozorenje donijeto je iz očaja, kada sam dobio informaciju o stotinama pobijenih Srba, među kojima je bilo 57 i devetero djece.

Udar na Zagreb bio je jedini način da bar pokušam upozoriti Zagreb da ćemo svim raspoloživim sredstvima braniti te nedužne ljude", rekao je za Novosti.rs i dodao da mu se već 3. svibnja javio jedan strani diplomat te mu rekao da se sam upisao da ide u Haag zbog ratnih zločina.

Požalio se i da u Bljesku, a kasnije i u Oluji JNA nije ništa poduzela da ih zaštiti. "U Vanceovom planu razmještanja snaga UN-a u Hrvatskoj do pronalaska mirovnog rešenja jasno je pisalo da UN garantira Srbima opstanak na teritoriji pod njihovom zaštitom i piše da ukoliko UN ne može osigurati sigurnost Krajišnicima, Jugoslavija ima pravo intervenirati.

U Bljesku, a potom i u Oluji, JNA nije poduzela niti jedan korak da nas zaštiti. Takođe, ni RS nam nije pomogla, iako smo i sa Palama imali sporazum o zajedničkoj odbrani", rekao je Martić.

Kao jedan od razloga za osudu suda u Haagu vidi u činjenici da je sudom predsjedao Bakone Moloto, koji je u kasnijem procesu oslobodio današnjeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja.

Kaže kako ga je Moloto tijekom suđenja pitao zašto se nisu iselili u Srbiju jer bi Krajišnike tamo priznali kao narod te bi tako skratili muke i sebi i Hrvatima. "Ni Ante Pavelić se bolje ne bi sjetio", rekao je Martić za Novosti.

Martić je iznio i svoje viđenje balvan revolucije.

"Sve je počelo još 1990. dodine. Dobili smo informaciju o novim policijskim crnim uniformama koje su podsjećale na odore ustaša iz Crne legije. Tražili su od nas i da nosimo šahovnice, kao i da prema diktatu iz Zagreba hapsimo Srbe i zato je buknula pobuna u Kninu. Plašili smo ih se potajno, ali nismo vjerovali da će u Europi doći vrijeme da se ponovno rodi jedna takva nakaza od države, rekao je Martić.

U intervjuu se žalio i na tretman u estonskom zatvoru. "Nisu uspjeli da me ubiju, a pokušaja da me slome bilo je desetine", kaže u intervju ovaj ratni zločinac.