Očekuju li pokrajinu s najviše Hrvata u Španjolskoj velike promjene?

Sjeveroistočna pokrajina Katalonija, u kojoj živi većina od 1450 Hrvata u Španjolskoj, mogla bi jednostrano proglasiti nezavisnost ukoliko za dva mjeseca na lokalnim izborima pobijedi lista sastavljena od konzervativne stranke Convergencia Democratica de Catalunya, katalonskog predsjednika Artur Masa, i ljevičarske Esquerre Republicane.

Pročitajte i ovo Pokušaj dolaska u Europu UN: 45 migranata nestalo, a četiri mrtve migrantice u dvije tragedije na Sredozmlju Nosili španjolske zastave Deseci tisuća ljudi prosvjedovali na ulicama Barcelone i uzvikivali: "Ne amnestiji, ne odcjepljenju!"

Raül Romeva, prva osoba na listi nazvanoj "Zajedno za Da", poručio je da će "učiniti sve što je potrebno" kako bi Katalonija stekla samostalnost od Španjolske.

"Neće biti koraka natrag. Ako država blokira katalonske institucije svejedno će početi proces nezavisnosti", rekao je Romeva predstavivši u Barceloni izbornu listu.

Regionalni izbori u Kataloniji, jednoj od najbogatijih regija sa 7,5 milijuna stanovnika i vlastitim jezikom te identitetom, održavaju se 27. rujna.

Regionalni predsjednik sprema se proglasiti novu državu, a premijer tvrdi - neće biti nezavisna

Predsjednik Katalonije Artur Mas je po uzoru na lanjski referendum u Škotskoj izašao s istim zahtjevom u Španjolskoj što je vladajuća konzervativna Pučka stranka premijera Mariana Rajoya odbila, kao i oporbeni socijalisti lijevog centra PSOE, druga po veličini stranka u Španjolskoj.

Prema španjolskom ustavu iz 1978., kada je uvedena demokracija u zemlju, dopušteni su referendumi jedino na prostoru čitave Španjolske.

Vladajuća Pučka stranka i oporbeni PSOE u parlamentu drže 294 od ukupno 350 mjesta i nemaju namjeru mijenjati ustav. Krajem godine se održavaju opći parlamentarni izbori.

Sve spremno

Stranka Podemos, bliska grčkoj Sirizi, nagrizla je 40 godina dugo dvostranačje na lokalnim izborima u svibnju, a njen lider Pablo Iglesias sklon je mijenjaju ustava. Podemos će, međutim, na katalonskim izborima biti dio lijeve koalicije koja će biračima nuditi drugačija rješenja. "Građani imaju pravo odlučivati. Ne želim da se Katalonija odcijepi", rekao je.

Četvrta politička snaga na državnoj razini, liberalni "Građani", saveznik su Pučke stranke u protivljenju katalonske nezavisnosti.

Španjolski ministar vanjskih poslova José Manuel García-Margallo rekao je da je sve spremno u slučaju jednostranog proglašenje nezavisnosti.

Katalonija zatražila neovisnost: 80 posto građana za otcjepljenje od Španjolske

"To je put koji nikamo ne vodi", istaknuo je García-Margallo, dodavši da će svaka odluka katalonske vlade imati pravne posljedice samo na području te pokrajine te da jednostrano proglašenje neće priznati Europska unija i Ujedinjeni narodi.

Španjolska zbog jednostranog proglašenja nezavisnosti nije priznala Kosovo te je jedna od pet članica EU-a koje to nisu učinile.

'Zajedno za da'

No, s liste "Zajedno za Da" poručuju da će u slučaju pobjede nastaviti s procesom unatoč zakonskoj blokadi od strane središnje vlasti u Madridu.

Stranke koje se zalažu za odcjepljenje u katalonskom parlamentu imaju 71 od 135 mjesta.

Zbog neslaganja o tome koliko daleko treba ići, došlo je do razilaženja Convergencije Artura Masa i stranke Unió koje su zajednički nastupale posljednjih 37 godina pod imenom CIU.

Unió, demokršćanska stranka, svom je dojučerašnjem partneru rekla da se "nezavisnost ne može tražiti pod svaku cijenu". Artur Mas je nakon toga sklopio sporazum s ljevičarskim ERC-om, strankom s kojom se slaže jedino u odlučnom zahtjevu za nezavisnošću.

Mas je u studenom, dva mjeseca nakon referenduma u Škotskoj gdje je 55 posto stanovnika podržalo ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, organizirao neformalni referendum na kojem se većina izjasnila za samostalnost Katalonije. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook