Obavijesti Video Pretražite Navigacija
VELIKO ISTRAŽIVANJE

Katastrofalni podaci: Oceani nikad topliji – kao da je u njih bačeno 3,6 milijardi nuklearnih bombi

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Prošlogodišnja temperatura oceana bila je u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju između 1981. i 2010., pokazala je analiza.

Temperatura oceana u 2019. dosegnula je rekordnu temperaturu, a tempo kojim se oni zagrijavaju ubrzava se, što upućuje na to da se ubrzano zagrijava i planet na kojemu živimo, rezultati su novog istraživanja objavljenog u kineskome časopisu Advances in Atmospheric Sciences.

Pročitajte i ovo Jeste li znali - Ivan Čačić Ledenjaci izgubili 10% u dvije godine Srednja razina mora najviša od početka mjerenja: Posljedica zagrijavanja oceana Ilustracija "Ako zima ne ugrize..." Dugoročna prognoza za zimu: Meteorolog otkriva što nas čeka za Božić i Novu godinu, kada će biti najhladnije i hoće li pasti snijeg

Prošlogodišnja temperatura oceana bila je u prosjeku za 0,075 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka izmjerenog u razdoblju između 1981. i 2010., pokazala je analiza.

Iako se to možda čini sićušnim, zapravo se radi o golemoj količini topline rasprostranjene svjetskim oceanima.

"Količina topline koju smo rasprostrli oceanima jednaka je toplini koju bi proizvelo 3,6 milijardi atomskih bombi bačenih na Hirošimu", rekao je Cheng Lijing, glavni autor studije i izvanredni profesor na Institutu za atmosfersku fiziku na Kineskoj akademiji znanosti.

Znanstvenici su, naime, izračunali da su, kako bi postigli rast od 0,075 stupnjeva, oceani trebali primiti 228 sekstilijuna džula (228 milijuna na šestu potenciju) ili oko 3,6 milijardi puta veću količinu topline oslobođene bombardiranjem Hirošime.

"Ovo su izmjereni podaci i neoborivi su. Dodatni su dokaz globalnog zagrijavanja", rekao je Cheng Lijing.

"U objašnjenju ovakvog zagrijavanja nema nijedne druge razumne alternative osim ljudske emisije stakleničkih plinova", pojasnio je Cheng.

On i kolege usporedili su podatke prikupljane od 1987. do 2019. s podacima iz razdoblja između 1955. i 1986.

Strašna vijest

Ustanovili su da je u posljednjih šest desetljeća zagrijavanje bilo oko 450 posto veće nego u prethodnome, što ukazuje na veliko povećanje stope globalnih klimatskih promjena. Drugim riječima, zagrijavanje u periodu od 1987. do 2019. godine bilo je četiri i pol puta brže od onog u razdoblju od 1955. do 1986.

"Ključno je da shvatimo kolikom se brzinom stvari mijenjaju", kazao je John Abraham, suautor studije i profesor strojarstva na Sveučilištu St. Thomas u Minnesoti.

"A ovo je strašna vijest... i tek vrh ledenog brijega u odnosu na ono što nam se tek sprema", kazao je.

Zagrijavanje oceana može prouzročiti toplinske valove, što može dovesti do velikih gubitaka kada su posrijedi morska flora i fauna te utjecati na formiranje češćih i razornijih uragana, kao i ekstremnijih vremenskih prilika.

Istraživači kažu da ljudi mogu i dalje raditi na promjenama kada je riječ o njihovu utjecaju na klimu, no istodobno upozoravaju da će oceanima trebati puno više vremena da se rehabilitiraju i da reagiraju nego što će trebati atmosferskom i kopnenom okruženju.

Od 1970. oceani su apsorbirali više od 90 posto topline zarobljene stakleničkim plinovima koje emitiraju fosilna sagorijevanja, uništavanja šuma i ostale ljudske aktivnosti, a manje od 4 posto otišlo je u tlo i u atmosferu.

Topliji oceani utječu na otapanje leda, što uzrokuje rast razine mora. Tijekom prošlog desetljeća izmjeren je i najveći rast razine mora od 1900. godine.

Znanstvenici do kraja stoljeća očekuju porast razine mora za oko jedan metar, što je dovoljno da diljem svijeta na raseljavanje bude primorano oko 150 milijuna ljudi. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene