Skeletni ostaci žrtava pronađeni u masovnim grobnicama, koji su identificirani u proteklih godinu dana, u subotu će biti prevezeni u Srebrenicu iz mrtvačnice u Visokom, a na tom putu, kao i svake godine, kolona vozila zaustavit će se u Sarajevu, gdje će ubijenima biti odana počast.
Pročitajte i ovo
Najmlađa žrtva koja će biti pokopana 11. srpnja je dječak Avdija Memić, koji je u vrijeme kada je ubijen imao tek četrnaest godina. Uz njega će biti pokopano još jedanaest dječaka koji su 1995. bili mlađi od 18 godina, a najstarija žrtva koja će biti pokopana tada je imala 77 godina.
Na groblju unutar srebreničkog memorijalnog kompleksa do sada su pokopane 6302 žrtve genocida, a posmrtni ostaci njih još 230 pokopani su na drugim, manjim grobljima po istočnoj Bosni.
Pripadnici postrojbi vojske i policije bosanskih Srba su, nakon pada srebreničke enklave, pobili više od osam tisuća osoba, a za posmrtnim ostacima više od tisuću žrtava još uvijek se traga.
Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, uoči obilježavanja 21. obljetnice, poručila je kako će genocid u Srebrenici ostati "trajna mrlja europske i svjetske politike".
"Vjerujem da će svi naredbodavci i počinitelji zločina u konačnici biti pravedno osuđeni", poručila je u intervjuu za sarajevski "Dnevni avaz" hrvatska predsjednica, koja je prošle godine osobno sudjelovala na srebreničkoj komemoraciji.
Još jedno obilježavanje u svjetlu prijepora o karakteru zločina
Organizatori ove godine u Srebrenici očekuju uglavnom izaslanstva na ministarskoj razini, a kao posebno važan gost najavljen je šef turske diplomacije Mevlut Cavusoglu.
Potvrđeno je kako će u Srebrenicu 11. srpnja doći i Theodor Meron, dugogodišnju sudac i predsjednik Međunarodnog kazenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i aktualni predsjednik Rezidualnog mehanizma Ujedinjenih naroda za međunarodne kaznene sudove.
Pripreme za ovogodišnju komemoraciju u Srebrenici ponovo su obilježili prijepori o karakteru zločina koji su počinjeni 1995. godine. Vlasti Republike Srpske, kao i Srbije, već godinama odbijaju prihvatiti kvalifikaciju genocida u Srebrenici, iako je ona potvrđena u presudama ICTY-a kao i u onoj Međunarodnog suda pravde (ICJ) po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.
Bio je to povod odboru za organiziranje ovogodišnje komemoracije da odluči kako 11. srpnja u Potočare nije dobro došao nitko od predstavnika vlasti Srbije sve dok ta zemlja ne prihvati i javno ne prizna činjenicu da je nad Bošnjacima Srebrenice počinjen genocid.
Iz Beograda su uslijedile optužbe za politizaciju srebreničke komemoracije, kao i podsjećanje na činjenicu da je u Potočarima 11. srpnja 2015. godine fizički napadnut srbijanski premijer Aleksandar Vučić, za što do danas nitko nije odgovarao.
Srebrenički načelnik Ćamil Duraković odgovorio je pak kako je upravo Vučić taj koji je iznevjerio očekivanja članova obitelji ubijenih Srebreničana, koji su se nadali kako bi on mogao donijeti zaokret u srbijanskoj politici, no od toga ni prošle godine niti do danas nije bilo ništa.
"Na kraju se sve pretvorilo u jedan cirkus 'tko je gađao Vučića kamenom', a onih 175 tabuta (lijesova), posmrtnih ostataka koji su taj dan trebali biti ukopani, ostali su zaboravljeni", kazao je Vučić u intervjuu za sarajevski tjednik "Dani".
Ogorčeni protivnik priznavanja sudski potvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici ostao je i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji na komemoraciji u Potočarima nije bio već godinama, a po pravilu tamo šalje tek izaslanstva na razini nekoga od ministara u entitetskoj vladi.
U intervjuu, kojega su u petak objavile beogradske "Večernje novosti", on je ustvrdio kako je pravi cilj Bošnjaka da za genocid u Srebrenici optuže sve Srbe pa stoga, sugerira Dodik, i inzistiraju na počinjenju genocida. "Ništa njima (Bošnjacima) nije dovoljno. Јedino žele čuti od Beograda da je u Srebrenici bio genocid, a to nikada neće čuti", izjavio je Dodik.
Ovogodišnji presedan
Poruke iz Srebrenice upućene Beogradu ove su godine bile povodom i za presedan kojega je uveo ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak zabranivši djelatnicima ministarstva kojemu je na čelu sudjelovanje u pripremama za komemoraciju 11. srpnja. Pravdao je to tvrdnjom kako je organizacijski odbor iz Srebrenice neprijateljskim porukama prema Srbiji doveo u pitanje dobre odnose s tom zemljom što je, po ocjeni Crnadka, ugrožavanje temeljenih prioriteta vanjske politike BiH, koja bi morala imati odlične odnose sa svim susjedima.
Naknadno je pojasnio kako bilo tko od zaposlenih u Ministarstvu vanjskih poslova može ići u Srebrenicu, ako to želi, no isključivo privatno.
Ovakva odluka ministra vanjskih poslova BiH za predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegvića bila je iznenađujuća. On je kazao kako Crnadak pokušava privatizirati ministarstvo kojemu je na čelu, što je nedopustivo. "Komemoracija i dženaza (sprovod) prilika su da se iskaže osobni i državni pijetet prema žrtvama, a ne da se, poput ministra Crnadka, ulazi u prepirke s organizacijskim odborom", poručio je Izetbegović.
Cijela priča epilog bi trebala imati nakon komemoracije, jer je zastupnik Stranke demokratske skcije (SDA) u parlamentu BiH sadik Ahmetović, i sam Srebreničanin, najavio kako će zbog svega pokrenuti postupak za smjenu ministra vanjskih poslova.
Sam Crnadak ot toga ne strahuje. "To je besmisleno, no svaki zastupnik ima pravo pokretati inicijative", kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije, koji čvrsto inzistira na donesenoj zabrani. (Hina)
