Stotine tisuća komponenti proizvedenih u Njemačkoj koriste se u ruskim dronovima koji napadaju Ukrajinu, prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe HUR.
priprema za izvanredne situacije
Europska zemlja upozorila građane: "Spremite torbu za bijeg"
Amnesty International
Ključan trenutak za čovječanstvo! "Tri svjetska čelnika su predatori koji uništavaju svijet"
Novi podaci
ANKETA Imate li ovoliko? Evo kolika je prosječna plaća u Hrvatskoj
HUR je objavio popis ključnih dijelova bez kojih ruski dronovi ne bi mogli funkcionirati. Mnogi od njih potječu iz Njemačke.
Portal War and Sanctions navodi 137 komponenti njemačkog podrijetla. Njih 59 ugrađeno je u dronove, dok se ostale nalaze u projektilima, radarskim sustavima, vojnim vozilima i helikopterima.
Najčešće korišteni dijelovi su tranzistori. Na objavljenom popisu nalazi se više takvih komponenti, uz navedene proizvođače. Ime jedne tvrtke posebno se ističe. "Osuđujemo ruski rat protiv Ukrajine. Duboko smo zabrinuti kada se naši proizvodi koriste u svrhe za koje nisu namijenjeni", poručili su iz tvrtke za Euronews.
Jedan od primjera je dron Geran-5, u kojem su pronađeni njemački tranzistori. Međunarodni institut za strateške studije navodi kako je riječ o unaprijeđenoj verziji iz serije Geran, s mlaznim pogonom. Ostaci pronađeni u Ukrajini upućuju na izmijenjen aerodinamički dizajn koji više nalikuje krstarećem projektilu.
Prema dostupnim podacima, dron može dosegnuti brzinu do 600 km/h, ima domet oko 950 kilometara i nosivost od približno 90 kilograma. U odnosu na raniji model Geran-3, brži je i ima veći doseg.
U ruskim dronovima pronađene su i pumpe za gorivo. Portal War and Sanctions navodi sedam dijelova njemačke tvrtke ugrađenih u više modela, uključujući Geran-3 i Shahed-136. "Nemamo nikakve poslovne odnose s Rusijom. Ne isporučujemo proizvode ni komponente toj zemlji", poručili su iz tvrtke.
Rekordni napadi dronovima
Rusija je u ožujku 2026. lansirala 6462 drona tipa Shahed, što je u prosjeku 208 dnevno. Riječ je o novom rekordu, navodi Institut za znanost i međunarodnu sigurnost. Time je nadmašen veljački prosjek od 181 drona dnevno, kao i prethodni rekord iz srpnja 2025.
U razdoblju od 23. ožujka u 18 sati do 24. ožujka u 18 sati lansirano je 948 dronova i 35 projektila što predstavlja najveći dnevni napad od početka rata. Za usporedbu, u ožujku 2025. dnevni prosjek iznosio je 140 dronova, dok je u razdoblju od kolovoza 2024. do kraja siječnja 2025. iznosio oko 60. Shahed-136 je kamikaza-dron razvijen u Iranu. Namijenjen je napadima na ciljeve na tlu i obično se lansira u skupinama.
Leti relativno sporo i na maloj visini, a navigaciju uglavnom koristi putem satelita. Nosi bojevu glavu težine između 30 i 50 kilograma i može dosegnuti udaljenosti od nekoliko stotina do više od tisuću kilometara. Zbog jednostavne i relativno jeftine proizvodnje, smatra se pogodnim za masovne napade. Rusija ga koristi pod oznakom Geran-2.
Komponente u vojnim vozilima
Osim tranzistora i pumpi, u ruskim sustavima koriste se i zavojnice, generatori, kondenzatori, transformatori i baterije. Takvi dijelovi ugrađeni su i u Kamaz-63968, teško oklopno višenamjensko vozilo za prijevoz vojnika u borbenim uvjetima.
Vozilo ima oklop s V-oblikovanim dnom za zaštitu od mina i improviziranih eksplozivnih naprava. Može prevoziti do 16 vojnika i opremljeno je suvremenim komunikacijskim sustavima.
Komponente njemačke tvrtke pronađene su i u vozilu ZSA-T Linza, namijenjenom evakuaciji ranjenih iz borbenih zona. Vozilo pruža balističku zaštitu i osnovnu medicinsku opremu. Dijelovi se povezuju i s drugim njemačkim proizvođačima.
Kako komponente dolaze do Rusije?
Proizvodnja dronova u Rusiji relativno je jeftina, zbog čega se proizvode u velikim količinama, navodi The Kyiv Independent. Jedan europski obavještajni izvor upozorava da dron Geran-2, s dometom do 2000 kilometara, može predstavljati prijetnju i Europskoj uniji.
Tijekom ruskih napada zabilježeni su i upadi dronova u zračni prostor Poljske, Rumunjske i Moldavije. U jednom slučaju iz 2025. neeksplodirani dron pronađen je u Ukrajini i rastavljen. Istraga je pokazala da je proizveden u ruskoj tvornici Kupol.
Među ostacima pronađen je senzor austrijske tvrtke. Proizveden je 2024., dvije godine nakon uvođenja sankcija EU. Prema navodima proizvođača, senzor je isporučen tvrtki u Hong Kongu, a zatim proslijeđen u Kinu. Unatoč zabrani vojne uporabe, završio je u ruskom dronu. Stručnjaci smatraju da je moguće da je komponenta preprodana Rusiji ili ugrađena u drugi proizvod koji je potom isporučen.
Uvoz iz zemalja koje nisu uvele sankcije
Njemačke tvrtke navode da su uvele stroge kontrole i prekinule isporuke Rusiji. No priznaju da je teško pratiti daljnju distribuciju proizvoda kroz složene lance opskrbe. "Što se događa s proizvodima nakon isporuke, izvan je našeg izravnog utjecaja", poručili su iz jedne tvrtke.
Iz druge su upozorili i na mogućnost krivotvorenih dijelova te paralelni uvoz iz zemalja koje nisu uvele sankcije.
Stručnjaci upozoravaju da se dio isporuka organizira preko lažnih tvrtki, koje zaobilaze sankcije i izvoze robu ilegalno.
Unatoč sankcijama, tehnološke komponente i dalje dolaze u Rusiju preko mreže posrednika. Analize pokazuju da se sankcije često usmjeravaju na pojedinačne tvrtke, dok šire mreže ostaju izvan dosega. Organizacija B4Ukraine upozorava na strukturne slabosti u zakonodavstvu EU. Među problemima su visoki pragovi dokazivanja i ograničene obveze provjere za izvoznike.
Zbog toga tvrtke ponekad nemaju potpuni uvid u krajnju vojnu uporabu proizvoda. Organizacija predlaže reforme koje uključuju strože provjere, obveznu dokumentaciju i širi nadzor nad osjetljivim industrijama. Cilj je spriječiti zloupotrebu europske tehnologije i povećati učinkovitost sankcija u budućnosti.