Pogoršana sigurnosna situacija nagnala je neke države da građanima udijele savjete kako preživjeti u slučaju različitih prijetnji, poput prirodnih i tehničko-tehnoloških nepogoda te ekoloških katastrofa i rata.
Upozorenja širom Europe
Da bi građani Europske unije trebali napraviti zalihe za hitne slučajeve u slučaju izbijanja rata ili neke druge velike opasnosti, preporuka je navedena u Izvješću o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe koje je napisao bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, posebni savjetnik predsjednice Europske komisije.
Švedska je prije gotovo godinu dana građanima počela dijeliti knjižice u kojima su savjeti stanovništvu kako se pripremiti i nositi u slučaju rata ili drugih neočekivanih kriza. "Ako dođe do krize ili rata" - knjižica je koja je ažurirana i dvostruko deblja nakon šest godina zbog onoga što vlada u Stockholmu naziva pogoršanom sigurnosnom situacijom.
I susjedna je Finska još tada objavila nove savjete na internetu o pripremi za incidente i krize, a i Norvežani su dobili letak koji ih poziva da budu spremni sami se snalaziti tjedan dana u slučaju ekstremnih vremenskih prilika, rata i drugih prijetnji.
DNEVNIK.hr-u javio se čitatelj iz Danske, koja je svojim građanima još lani krajem kolovoza poslala upute kako da spremni dočekaju kriznu situaciju ili rat, a u slučaju krizne situacije podrazumijevaju se i ekstremne vremenske nepogode te kibernetički napadi koji mogu izazvati prekide u opskrbi.
Strah od prelijevanja rata
U strahu od prelijevanja rata u Ukrajini susjedne zemlje naveliko vježbaju evakuacije. Posljednjih tjedana Europa je, između ostalog, svjedočila MiG-ovima i dronovima u svom zračnom prostoru, a bilo je i kibernetičkih napada na zračne luke, pokušaja utjecanja na izbore...
Njemačka se, između ostalog, usredotočila na povećanje broja svojih bunkera i skloništa, a Berlin je pokrenuo nacionalni plan bunkera, uključujući telefonsku aplikaciju za geolokaciju.
S obzirom na sve češće procjene da bi ruski napad mogao biti moguć u sljedećih pet godina, u tijeku je potraga za bilo kojom strukturom koja bi se mogla koristiti ako se takav događaj dogodi, uključujući stanice metroa i podrume javnih ureda, škola i gradskih vijećnica. Njemačka kućanstva pozvana su da prilagode vlastite podrume, garaže ili spremišta ili da iskopaju stare bunkere, dok će graditelji biti zakonski obvezni u nove zgrade ugraditi i sigurna skloništa - kao što je Poljska već učinila.
I Litva je pozvala svoje građane da pripremaju skloništa za slučaj bombardiranja zbog sve većih strahova od mogućeg sukoba s Rusijom. U Vilniusu vježbaju i evakuaciju u slučaju širenja ratnog sukoba. Stotinjak ljudi autobusima i vlakovima prebačeno je u privremeno sklonište podignuto stotinu kilometara od grada.
Njemačka poduzela važan korak
Njemački ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) upravo je ovih dana objavio revidirani vodič "Priprema za krize i katastrofe".
Iako se ističe da je Njemačka jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu, u njemu piše: "Ipak, i u Njemačkoj doživljavamo da krize remete naše uobičajene dnevne rutine. Ekstremni vremenski događaji sve su češći. Kibernetički napadi, dezinformacije ili sabotaže dovode do napada na infrastrukturu, javno mnijenje i solidarnost. Čak se ni rat više ne čini nemogućim kao što je bio prije nekoliko godina."
"Ako se nešto dogodi, bolje je biti spreman. Ova brošura vas podržava i pokazuje vam kako se nositi s ekstremnim situacijama što sigurnije", navodi se u vodiču namijenjenom njemačkim građanima.
Deset dana samodostatnosti
BBK preporučuje svakom kućanstvu da napravi zalihe za najmanje deset dana bez električne energije, tekuće vode i supermarketa.
Između ostalog, to znači da trebaju pripremiti 20 litara pitke vode i kilograma hrane po osobi, a u vodiču se jasno upozorava: "U slučaju dužeg nestanka struje centralna opskrba pitkom vodom će otkazati jer su pumpe na električni pogon. Građani bi trebali skupljati vodu u sve dostupne spremnike dok još teče iz slavine."
Tamošnji mediji navode da su između 1990. i 2025. BBK-ovi vodiči izbjegavali spominjanje vojnih scenarija uz fokus na prirodne katastrofe, poplave i tehničke kvarove. Sada su posebno identificirane hibridne prijetnje - kibernetički napadi na kritičnu infrastrukturu, ciljane dezinformacije, sabotaža i rat, a BBK također objašnjava i kako građani mogu prepoznati dezinformacije te gdje pronaći sklonište u slučaju eksplozija.
Što je još potrebno u zalihama svakog kućanstva?
- 4 kilograma tjestenine
- 3 kilograma riže
- 7 velikih konzervi povrća (po 800 grama)
- 3 konzerve voća
- 5 vrećica orašastih plodova (po 200 grama)
- 4 konzerve ribe
- 6 konzervi kobasica
- 1 boca ulja za kuhanje
- 4 litre dugotrajnog mlijeka
- 500 grama tvrdog sira
- svjetiljke na ručicu ili solarne lampe (rade bez baterija)
- radio na baterije za službena izvješća
- kamp ili kuhalo na alkohol s gorivom
- topla odjeća i deke (centralni plinski bojler također zahtijeva struju)
- važni dokumenti (rodni listovi, putovnice) pri ruci
"Ledeni mir mogao bi u svakom trenutku prerasti u žestoki sukob"
Njemački šef vanjske obavještajne službe izjavio je u ponedjeljak, na dan kada je Njemačka objavila novi vodič, da Rusija predstavlja izravnu prijetnju i da bi trenutačni "ledeni mir" s Europskom unijom mogao u svakom trenutku prerasti u "žestoki sukob".
Martin Jaeger, šef njemačke obavještajne službe BND, rekao je zastupnicima da je Rusija odlučna proširiti svoju sferu utjecaja dalje na zapad u Europu: "Da bi postigla taj cilj, Rusija se neće ustručavati izravnog vojnog sukoba s NATO-om ako bude potrebno."
