POSTIGNUT DOGOVOR S TURSKOM Zaustavit će se priljev migranata

"Svi ćemo morati nešto dati, ne mogu vam u ovom trenutku reći točno koliko, iako se govori o manje od 10 milijuna eura. Na kraju od EU-a dobijemo više nego što uplaćujemo, a od Europske komisije ćemo dobiti dosta povrata za ono što smo uložili", rekao je Zoran Milanović po dolasku na summit EU-Turska.

Pročitajte i ovo Pokrenuti novi letovi Poznati tabloid nahvalio našeg velikog konkurenta: "Znatno su jeftiniji od Hrvatske, a nakon multimilijunskog ulaganja postali su mali Monako" 'Europa ih može očekivati još' Bašar al Asad: Za izbjegličku krizu kriv je Zapad

U nedjelju se u Bruxellesu održao summit čelnika EU-a i Turske na kojem su dvije strane trebale konkretizirati ranije načelno dogovoren akcijski plan, a koji bi trebao omogućiti zaustavljanje migrantskog vala iz Turske prema Europi, zbog čega je u pitanje došao i schengenski prostor, jedno od najvećih postignuća u europskim integracijama.

Turska, koja je po službenim brojkama primila 2,2 milijuna Sirijaca, očekuje od EU-a veću financijsku pomoć, liberalizaciju viznog režima i pomicanje turskih pristupih pregovora s mrtve točke.

Nacrt zaključaka: Turska će pomoći EU u suzbijanju migracije u zamjenu za novac

Akcijski plan predviđa tri milijarde eura pomoći Turskoj, od čega bi 500 milijuna eura išlo iz europskog proračuna, a ostatak bi trebale osigurati zemlje članice. One bi trebale uplatiti iznos po jedinstvenom kriteriju, njihovu doprinosu u europskom proračunu na temelju bruto nacionalnog dohotka.

Najveći dio otpada na Njemačku, 534 milijuna eura, dok bi Hrvatska po tom izračunu trebala uplatiti nešto manje od 7.4 milijuna eura.

Milanović je rekao kako je sada teško reći točno u decimalu, koliki će iznos Hrvatska platiti, istaknuvši da je to sporedno pitanje. Dodao je da sada pitanje koliko kao tehnička vlada može o tome govoriti.

EU i Turska: dogovor o zaustavljanju priljeva migranata u zamjenu za financijsku pomoć

Čelnici EU-a i Turske postigli su u nedjelju sporazum o akcijskom planu prema kojem će Turska dobiti financijsku pomoć od tri milijarde eura, a zauzvrat će pomoći zaustavljanju izbjegličkog i migrantskog vala prema Europi.

To je dio šireg dogovora, koji također uključuje i oživljavanje turskih pristupnih pregovora.

Hrvatski premijer Zoran Milanović je izjavio da je sastanak čelnika EU-a i turskog premijera Ahmeta Davutoglua bio vrlo koristan.

"Razgovor je bio vrlo koristan i trebalo je to i ranije organizirati. Ubuduće će biti dva sastanka godišnje. Na kraju je vrlo dugo govorio premijer Davutoglu i bilo je korisno čuti i saznati neke stvari. Turska je u ozbiljnom problemu i ne treba im ništa zamjerati", rekao je nakon sastanka Milanović.

EU je sa svoje strane obećala Turskoj tri milijarde eura pomoći kako bi se lakše suočila s izbjegličkim teretom. Pola milijarde trebalo bi se osigurati iz europskog proračuna, a preostalih 2,5 milijarde osigurale bi zemlje članice. Sastanak s Turskom održan je neuobičajenom formatu, jer Uniju na summitu s trećim zemljama obično predstavljaju predsjednici njezinih institucija, Europskog vijeća i Komisije. Ovaj put na sastanku su bili i čelnici svih zemalja članica, što govori o tome koliko je Turska važna EU-u za rješavanje izbjegličke krize.

Zbog velikog priljeva izbjeglica europske su se zemlje našle pod golemim pritiskom i u nedostatku zajedničkog rješenja počele su donositi individualne mjere koje su ozbiljno uzdrmale schengenski prostor, jedno od najvećih europskih postignuća.

U zajedničkoj izjavi prihvaćenoj na sastanku kaže se da će dvije strane ubuduće imati 'redovite summite dva puta godišnje'. Dodaje se da će ti summiti biti u 'prikladnom formatu', što može značiti da to i ne mora biti na najvišoj razini. U svakom slučaju neuobičajeno je da EU održava summite sa zemljom kandidatkinjom za članstvo.

U zajedničkoj izjavi je potvrđeno da će Turska sredinom sljedećeg mjeseca otvoriti pregovore u poglavlju Ekonomska i monetarna unija, što će biti prvo poglavlje koje otvara nakon studenoga 2013. godine. U izjavi se također kaže da će Komisija u prvom tromjesečju sljedeće godine obaviti pripremne poslove za otvaranje većeg broja poglavlja, a hoće li ona biti otvorena odlučit će zemlje članice.

Dogovor uključuje i ubrzanje postupka za ukidanje viza. Turska bi zauzvrat trebala od lipnja sljedeće godine provoditi sporazume o readmisiji, što znači da će vraćati sve migrante koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu u zemlje njihova podrijetla. Bude li to ispoštovala, EU bi u listopadu ukinula vize za turske državljane.

Premijer Milanović kaže da se Turska počinje približavati EU-u, ali da će to biti jako dug proces, jer Turska teško može ispuniti neke zahtjeve koji su isti za sve zemlje kandidatkinje.

"Primjerice, ako se otvori financijsko poglavlje, koje predviđa neovisnost Središnje banke, to su takvi uvjeti koje Turska iz niza makroekonomskih razloga ne može ili ne želi ispuniti jer naprosto vodi takvu monetarnu politiku. To je samo jedan primjer, a da ne govorimo o ljudskim pravima i svim tim kriterijima koji su užasno visoki što mi u Hrvatskoj jako dobro znamo", rekao je Milanović.

Na pitanje je li EU dala previše ustupaka Turskoj, Milanović je rekao da po njegovu mišljenju to nije slučaj.
"Što se mene tiče, nije dala nikakve ustupke, ali ima onih koji smatraju da jest. Državama koje imaju loše bilateralne odnose s Turskom ovo je bila gornja granica, a nama je to nekako razumno i u financijskom smislu jer tri milijarde eura ne ide u tursku blagajnu nego na troškove", kaže Milanović. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook