Kada je ajatolah Hamenei ubijen u američko-izraelskim napadima na početku rata na Bliskom istoku, šef sigurnosnog aparata Ali Laridžani postao je još moćniji nego što je desetljećima bio.
Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je u utorak da je Laridžani ubijen, ali iranske vlasti to zasad nisu potvrdile.
Laridžani je od početka rata više javno nastupao nego novi vrhovni vođa Modžtaba Hamenei, koji fizički nije viđen u javnosti otkad je naslijedio ubijenog oca.
Najviši iranski sigurnosni dužnosnik pojavio se prošli tjedan na provladinom prosvjedu u Teheranu, prkoseći Izraelu i SAD-u.
Bude li potvrđena, njegova smrt će biti veliki udarac Islamskoj Republici koja će ostati bez političara koji je uspješno kombinirao ideologiju i diplomaciju.
Pragmatik
Balansirajući između ideološke lojalnosti i pragmatičnog državništva, Laridžani je prije rata bio ključna osoba iranske nuklearne politike i strateške diplomacije.
Poznat po umjerenom tonu, 68-godišnjak je nakon dugogodišnje karijere u vojsci, medijima i parlamentu stekao povjerenje ubijenog Hameneija.
Nakon prethodnog iranskog rata s Izraelom i SAD-om 2025., imenovan je na čelo najviše sigurnosne institucije u zemlji, Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, poziciju na kojoj je bio prije gotovo 20 godina.
Izrazito vidljiv bio je u diplomatskoj areni putujući po zemljama Zaljeva kao što su Oman i Katar dok je Iran vodio nuklearne pregovore koje je rat na kraju prekinuo.
"Pronicljiv operativac"
"Laridžani je pravi insajder, pronicljivi operativac koji zna kako sustav funkcionira", rekao je Ali Vaez iz Krizne grupe za Iran.
Rođen je 1957. u Nadžafu u Iranu kao sin uglednog šijitskog klerika bliskog s osnivačem Islamske Republike ajatolahom Runolahom Homeinijem. Njegova obitelj je desetljećima bila utjecajna u iranskom političkom sistemu.
Doktorat iz zapadne filozofije stekao je na sveučilištu u Teheranu.
Veteran Iranske Revolucionarne garde iz iransko-iračkog rata, Laridžani je od 1994. pa idućih deset godina bio direktor državne televizije, a predsjednik parlamenta od 2008. do 2020.
Godine 1996. imenovan je kao Hameneijev predstavnik u Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost. Kasnije je postao tajnik vijeća i od 2002. do 2007. glavni nuklearni pregovarač s Britanijom, Francuskom, Njemačkom i Rusijom.
Natjecao se na predsjedničkim izborima 2005. i izgubio od populističkog kandidata Mahmouda Ahmadinedžada s kojim se nije slagao u vezi nuklearne diplomacije. Iz utrke za predsjednika diskvalificiran je u 2021. i 2024.
Povratak na čelo Vijeća za nacionalnu sigurnost promatrači su tumačili kao znak promjene u njegovoj reputaciji konzervativca sposobnog da uskladi ideološku predanost s pragmatizmom.
Laridžani je podržao nuklearni sporazum sa svjetskim silama iz 2015. koji je propao kada se američki predsjednik Donald Trump iz njega povukao tri godine kasnije.
U ožujku 2025. Laridžani je upozorio da bi nastavak vanjskog pritiska mogao dovesti do promjene iranske nuklearne strategije.
"Ne pokušavamo proizvesti nuklearno oružje, ali ako u vezi iranskog nuklearnog pitanja učinite nešto krivo, prisilit ćete Iran da krene tim putem jer se mora obraniti", izjavio je na državnoj televiziji.
Laridžani je uporno govorio da se pregovori s Washington moraju ograničiti na nuklearni program i branio je obogaćivanje uranija kao suvereno pravo Irana.
Nasilna represija
Laridžani je bio među državnicima koje je SAD u siječnju sankcionirao zbog represije nad prosvjednicima koji su se pobunili protiv gospodarske krize.
Prema organizacijama za zaštitu ljudskih prava, u brutalnom vladinom obračunu s demonstrantima ubijeni su deseci tisuća ljudi.
Laridžani je priznao da su prosvjede izazvali ekonomski problemi, ali je za nasilje okrivio vanjsko upletanje SAD-a i Izraela.
-
Lijepa priča iz SlavonijeVelika gesta Domagoja Vide: U rodnom gradu napravio potez za svaku pohvalu
-
užas!Strava na ulici: Hicem u glavu ubijen vlasnik nogometnog kluba
-
"Treba mi puno kvadrata!""Ne častim se torbicama, nego stanovima!" Lidija Bačić otkrila na kojoj je lokaciji kupila novu nekretninu
