Kinezi su nedavno odlučili javno prikazati prvo dosad zabilježeno lansiranje svoje hipersonične rakete DF-17 te tako privukli pozornost vojnih analitičara, koji taj potez smatraju strateškim upozorenjem u razdoblju rastućih napetosti u azijsko-pacifičkoj regiji.
Kineski državni mediji predstavili su DF-17 u lipnju opisujući to hipersonično oružje kao jedno od ključnih u kineskom vojnom arsenalu. Prema navodima Centra za strateške i međunarodne studije (američki think-tank), raketa navodno postoji već više od desetljeća, a u sastav kineske vojske uvedena je 2019. godine. Njezina hipersonična bojna glava omogućuje let na manjim visinama i nepredvidivo manevriranje pri prilasku cilju.
"Videozapisi bi mogli biti političko signaliziranje ili blago sredstvo odvraćanja jer je napad DF-17 vrlo teško obraniti, osobito kada je riječ o velikim površinskim ciljevima. Velika je prijetnja nosačima zrakoplova i drugim ratnim brodovima", rekao je Alexander Huang, predsjednik Vijeća za strateške i ratne simulacijske studije u Taipeiju na Tajvanu, a prenosi portal Defense News.
Poruka regiji
Analitičari su povezali objavu snimki s pomorskim vojnim vježbama RIMPAC 2026. pod vodstvom SAD-a u blizini Havaja te američko-japanskim vojnim vježbama. Chen Yi-fan sa Sveučilišta Tamkang na Tajvanu rekao je da je prikazivanje rakete trebalo pokazati kinesko povjerenje u sposobnost nadvladavanja proturaketne obrane.
"Tom je signaliziranju cilj naglasiti rastuće povjerenje kineske vojske u vlastitu sposobnost nadvladavanja regionalnih sustava proturaketne obrane i otežavanja operativnog planiranja bilo kojih vojnih protivnika", rekao je Chen.
Kineska državna televizija CGTN objavila je da rakete DF-17 mogu izvoditi iznimno precizne udare i probiti napredne obrambene sustave. Dodali su i da se rakete mogu koristiti bez stalnih lansirnih položaja i u različitim vremenskim uvjetima.
Utrka u sredstvima odvraćanja
Centar za strateške i međunarodne studije procjenjuje da DF-17 ima domet od 1800 do 2500 kilometara te može nositi konvencionalne ili nuklearne bojne glave. Procjenjuje se da Kina raspolaže s 1300 takvih raketa i 300 mobilnih lansera.
M. Taylor Fravel s Tehnološkog instituta Massachusetts (MIT) u SAD-u naglašava da takozvana klizna bojna glava poboljšava sposobnost rakete da izbjegne obrambene sustave.
"Ta pokretljivost znači da ju je mnogo teže neutralizirati nego balističku raketu bez hipersoničnog kliznog bojnog tijela. Lakše može prodrijeti kroz proturaketnu obranu", pojasnio je Fravel.
Sjedinjene Američke Države razvijaju usporedive sustave, uključujući vojni sustav hipersoničnog oružja dugog dometa. Analitičari navode da bi mogla biti potrebna proširena radarska i obrambena sposobnost, dok je Chen rekao da Washington mora ubrzati razvoj i razmještanje vlastitog hipersoničnog oružja, kako bi uspostavio vjerodostojno uzajamno odvraćanje na globalnoj razini.
