Ruski poluotok Kola, koji se nalazi unutar Arktičkog kruga, odmah preko granice sa sjevernom Norveškom, najmilitariziranije je područje Arktika i dom jednog od najvećih svjetskih nuklearnih arsenala. Taj poluotok igra ključnu ulogu u ruskoj nuklearnoj doktrini.
Najkraća putanja leta za projektil lansiran iz Kole do većih gradova na obje obale Sjedinjenih Država prelazi arktičku regiju, blizu Sjevernog pola i Grenlanda.
"Interkontinentalna balistička raketa pada brzinom od 7 kilometara u sekundi, potrebno je 18 minuta od lansiranja dok ne stigne do većeg američkog grada", rekao je Tore Sandvik, norveški ministar obrane, za Financial Times.
Zbog toga Sandvik tvrdi da je sigurnost na Arktiku "pitanje teritorijalne obrane za Washington, za London, za Pariz, za Berlin, za cijeli savez".
Iako je svojim agresivnim pristupom Grenlandu stvorio mnogo napetosti, američki predsjednik Donald Trump preusmjerio je fokus NATO-a na arktičku regiju, a to je nešto što nordijske zemlje pokušavaju učiniti desetljećima. Sjevernoeuropske države dugo su zabrinuto promatrale kako Rusija proširuje svoju vojnu prisutnost na Arktiku i zahtijevale veći angažman NATO-a.
"NATO mora povećati svoj angažman na Arktiku", rekla je Mette Frederiksen, danska premijerka. "Obrana i sigurnost na Arktiku su stvar cijelog saveza."
Ruske baze na Arktiku
Gotovo sve arktičke države, uključujući Rusiju, smanjile su svoju vojnu prisutnost na Arktiku nakon završetka hladnog rata zatvorivši baze. Sjedinjene Države zatvorile su nekoliko baza na Grenlandu i Islandu.
No Rusija, predvođena predsjednikom Vladimirom Putinom, započela je vojnu i ekonomsku revitalizaciju Arktika mnogo ranije od zapadnih sila, u 2000-ima. Rusija kontrolira oko polovicu kopnene i vodene površine Arktika, što joj daje najveću prednost u odnosu na osam zemalja prisutnih u regiji, koje uključuju SAD i Kanadu, kao i pet nordijskih zemalja.
Danas Moskva ima više od 40 vojnih objekata duž arktičke obale, uključujući vojne baze, zračne luke, radarske stanice i luke.
Arktik igra ključnu ulogu u ruskoj nuklearnoj doktrini. Ondje se nalazi ruska Sjeverna flota sa sjedištem u Severomorsku na poluotoku Kola, koja upravlja sa šest od 12 ruskih podmornica naoružanih nuklearnim oružjem, prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije.
"Sjeverna flota, a posebno njezine podmornice, stup je ruskog strateškog odvraćanja. Zbog svoje važnosti flota se još uvijek modernizira", rekao je Ondrej Ditrych, viši analitičar za Rusiju u Europskom institutu za sigurnosne studije.
Rusija također održava visoku razinu pripravnosti na svom poligonu za nuklearna ispitivanja na Novoj Zemlji, arktičkom arhipelagu gdje je prošlog listopada testirala svoju krstareću raketu Burevestnik na nuklearni pogon. Promiču i korištenje Sjeverne morske rute, koja prolazi preko Rusije i skraćuje vrijeme plovidbe između Kine i Europe iako su brojke prometa ispod ciljane vrijednosti.
Nordijski susjedi Rusije pratili su taj razvoj događaja sa sve većom zabrinutošću, pozivajući NATO da se više angažira, s relativno malo uspjeha dijelom zbog protivljenja zemalja poput SAD-a.
"Znamo da su Rusi aktivniji na sjeveru. Sigurnosna situacija također je takva da kada se polarni led topi, Kina se uzdiže kao regionalni hegemon, ali s globalnim interesima. Samoproglasili su se kao gotovo arktička nacija", rekao je Sandvik.
Visoki dužnosnik iz druge nordijske zemlje dodao je: "Koncentracija vojnih resursa u našem susjedstvu je prilično ogromna."
Interes za NATO
Arktička regija od velikog je interesa za NATO, koji je posvećen tomu da ga održi otvorenim za slobodnu plovidbu i nove poslovne mogućnosti poput rudarstva te istraživanja nafte i plina.
Nekoliko članica NATO-a intenziviralo je obuku u arktičkim uvjetima u Norveškoj, Finskoj i Grenlandu, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku. U ožujku će oko 25.000 vojnika iz cijelog saveza, među kojima će biti i 4000 iz Sjedinjenih Država, sudjelovati u vježbi Cold Response na sjeveru Norveške, čiji je cilj uvježbavanje zračnog, pomorskog i kopnenog ratovanja u teškim zimskim uvjetima.
Osim što pokušavaju preusmjeriti američku pozornost na prijetnju Rusije, nordijske zemlje također se nadaju da će im to omogućiti da pokažu svoju korisnost Washingtonu.
Dva su ključna dijela mora gdje bi se NATO i Rusija borili za kontrolu u bilo kakvom sukobu na Arktiku. Jedno je područje GIUK, između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, a drugo takozvani Medvjeđi prolaz između norveškog arhipelaga Svalbarda i kopna, koji završava blizu poluotoka Kola.
Sandvik je za Financial Times rekao da Norveška koristi izviđačke avione P8, kao i satelite, dronove dugog dometa, podmornice i fregate za nadzor Medvjeđeg prolaza i drugih mjesta. "Ovo je način na koji NATO razmišlja o obrani ovog područja u vrijeme velike krize. Ali, prije svega, to radimo kako bismo izbjegli eskalaciju i odvratili Rusiju", dodao je.
Visoki nordijski dužnosnik dodao je da SAD ovisi o tim obavještajnim podacima te da Sjedinjene Države mogu koristiti njihov zračni prostor za praćenje Rusije.
Na Arktiku je gotovo sva pozornost usmjerena na otkrivanje aktivnosti u zraku i vodi.
"Grenland je nemoguće 'napasti'. Mogli biste zauzeti Nuuk. Ali 95 posto je snijeg i led, a to ne možete zauzeti", rekao je danski dužnosnik.
Čini se da je Trump posebno zainteresiran za Grenland zbog sustava raketne obrane Zlatna kupola, koji bi koristio senzore, satelite i presretače kako bi spriječio razne projektile da dođu do SAD-a.
Mnogi u nordijskim zemljama, međutim, zabrinuti su da postoji neumoljiva logika u militarizaciji Arktika, dosad jedne od rijetkih regija svijeta koje se mogu klasificirati kao zona "niske napetosti". Naglašavaju da je regija dom milijunima ljudi, od kojih su mnogi autohtoni, kao na Grenlandu.
"Nema se puno dobiti militarizacijom Arktika jer to je područje koje je teško za djelovanje", rekao je jedan nordijski dužnosnik.
Iako je rat u Ukrajini usporio rusko vojno gomilanje na Arktiku, postoji i svijest o tome da su i Rusija i Kina spremne igrati dugoročnu igru u regiji gdje topljenje leda može promijeniti vojnu i ekonomsku računicu tijekom desetljeća.
