Predstavnici zemalja članica Europske unije će se sastati u nedjelju na posebnoj sjednici nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio sankcijama zbog Grenlanda, javlja njemačka agencija dpa.
Cipar, koji je na čelu rotirajućeg predsjedništva Vijeća EU-a, kasno u subotu je objavio da je kao odgovor na najnovije najave Sjedinjenih Američkih Država sazvan izvanredan sastanak na razini veleposlanika u nedjelju poslijepodne.
Trump je rekao da će SAD uvesti dodatne 10-postotne carine na uvoz iz osam europskih zemalja od 1. veljače zbog spora o Grenlandu.
U više navrata je rekao da želi posjedovati Grenland kako bi mogao zajamčiti sigurnost u Arktiku s obzirom na prijetnju koju prema njemu predstavljaju Kina i Rusija.
Trump je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social rekao da će se carine odnositi na sav američki uvoz iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske i Finske te će narasti na 25 posto od lipnja ako se ne postigne sporazum kojim bi SAD kupio Grenland.
Uglavnom autonoman Grenland je dio teritorija Danske, članice NATO-a.
Grenland je rekao da ne želi postati dijelom SAD-a, a članice NATO-a da SAD-u ne treba kontrola nad otokom kako bi štitio Arktik.
EU će uzvratiti protumjerama?
Nije poznato hoće li se na sastanku u nedjelju raspravljati o mogućim protumjerama.
EU ima instrument kojim se može braniti od trgovinskog pritiska, odnosno u situacijama kada treća zemlja pokuša koristiti trgovinske mjere kako bi blok ili neku njegovu članicu prisilila da donese određenu odluku.
Instrument dozvoljava uvođenje protucarina i mnogih drugih mjera, no predviđen je za situacije u kojima su iscrpljene sve druge mogućnosti.
Zemlje kojima je Trump zaprijetio carinama su ovog tjedna najavile raspoređivanje vojnog osoblja za izviđačku misiju na Grenlandu u sklopu danske vježbe "Arctic Endurance", organizirane sa saveznicima NATO-a.
Analitičarka: "Trump želi posvađati Europu"
Američki predsjednik Donald Trump koristi svoju prijetnju carinama protiv osam europskih saveznica NATO-a kako bi podijelio Europu, prema riječima više istraživačice Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).
"Trump to čini jer može i jer je Grenland za njega važan 'trofej'", rekla je Laura von Daniels za dpa.
Ciljajući pojedine europske zemlje carinama, Trump nastoji "primijeniti maksimalan pritisak i podijeliti Europljane, koji su do sada bili čvrsto ujedinjeni u krizi na Grenlandu", rekla je.
Proteklih tjedana više puta se nagađalo da bi Vrhovni sud SAD-a uskoro mogao presuditi o hitnim carinama i potencijalno ograničiti Trumpove jednostrane akcije, primijetila je von Daniels.
Ovlast za uspostavu carina leži na američkom Kongresu, ali Trumpova administracija zaobišla je zakonodavce pozivajući se na nacionalni zakon o izvanrednim situacijama iz 1977. poznat kao Zakon o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA).
Prema zakonu, predsjednik može izdavati uredbe u kriznim situacijama bez uključivanja parlamenta.
To bi djelomično moglo objasniti tajming Trumpove iznenadne odluke o carinama, rekla je von Daniels.
Drugi mogući razlog, dodala je von Daniels, je proračunata demonstracija moći uoči Trumpova planiranog putovanja na Svjetski ekonomski forum u Davosu, koji bi trebao početi u ponedjeljak.
"Trump se oslanja na zastrašivanje i ponižavanje vlastitih saveznika, prije svega Danske i Grenlanda", rekla je.
Sa sigurnosne i ekonomske perspektive, nema razumljivih razloga za taj potez, prema riječima stručnjakinje.
Umjesto toga, Trump možda nastoji potkopati jedinstveni stav "koalicije voljnih" koja brani interese Grenlanda i poštivanje međunarodnog prava.
