Lider oporbe Yair Lapid izjavio je kako se ne sjeća "ovako ozbiljnog upozorenja” kakvo je sigurnosnom kabinetu sinoć podnio general-pukovnik Eyal Zamir. Prema izvješćima, Zamir je upozorio da bi se IDF mogao "urušiti sam od sebe" pod teretom operativnih zahtjeva na više bojišnica.
Lapid je optužio vladu za nedostatak strategije i resursa, ističući nesrazmjer između hrabrosti vojnika i odluka političkog vrha.
"Naši piloti i borci ispisuju slavna poglavlja povijesti Izraela. Ovo je generacija lavova koja radi nevjerojatan posao, ali IDF je rastegnut do granica i preko njih. Vlada ostavlja vojsku ranjenu na terenu", poručio je Lapid.
Dodao je kako vlada šalje vojnike u rat na više frontova bez dovoljno ljudi, dok istovremeno dopušta tisućama mladića da izbjegnu službu.
Zahtjev za hitnim mjerama
Lapid poziva na radikalne poteze kako bi se osigurala opstojnost vojske:
- Prekid financiranja: Hitno obustaviti sva sredstva onima koji izbjegavaju regrutaciju.
- Vojna policija: Poslati policiju na adrese dezertera.
- Bez oklijevanja: Provesti hitno novačenje ultraortodoksnih zajednica.
"Prestanite s kukavičlukom", poručio je Lapid vladajućima, referirajući se na strah koalicije od gubitka potpore religioznih stranaka.
Pitanje novačenja ultraortodoksnih Židova (Hareda) desetljećima je jedna od najosjetljivijih tema u Izraelu. Iako su dugo bili izuzeti iz vojne službe kako bi se posvetili religijskim studijama, Vrhovni sud Izraela je u lipnju 2024. presudio da su takva izuzeća nezakonita.
- 80.000 mladića: Procjenjuje se da toliko ultraortodoksnih muškaraca (između 18 i 24 godine) ispunjava uvjete za vojnu službu, ali se nisu odazvali.
- Otpor lidera: Vjerski vođe tvrde da je očuvanje židovske tradicije kroz učenje jednako važno za obranu zemlje kao i vojska, te pozivaju na ignoriranje poziva za mobilizaciju.
- Prosvjedi: Deseci tisuća Hareda redovito izlaze na ulice, što dodatno destabilizira ionako napetu situaciju u zemlji.
Povijesna presuda suda iz 2024.
Upravo je odluka Vrhovnog suda iz lipnja 2024. postala politička tempirana bomba za Benjamina Netanyahua. Da bismo razumjeli težinu situacije, moramo je sagledati kroz tri ključna aspekta: opstanak vlade, novac i samu vojsku.
Od osnutka Izraela 1948. godine, ultraortodoksni Židovi (Haredi) bili su izuzeti iz vojske kako bi se posvetili proučavanju Tore. To je bio dogovor s prvim premijerom Ben-Gurionom, ali tada se radilo o samo 400 studenata. Danas je ta brojka narasla na desetke tisuća, a sud je presudio da ne postoji zakonska osnova za takvu masovnu diskriminaciju dok ostatak nacije krvari na frontu.
Netanyahuova vlada počiva na krhkoj koaliciji. Njegovi ključni partneri su među ostalima i ultraortodoksne stranke (Shas i United Torah Judaism). Ako provede regrutaciju - te stranke će odmah srušiti vladu i izazvati nove izbore.
Ako ne provede regrutaciju, onda krši odluku Vrhovnog suda, što vodi u ustavnu krizu i dodatno bijesni sekularni dio javnosti koji nosi teret rata.
Udarac po džepu
Sud nije samo rekao "moraju u vojsku", već je povukao i najbolniji potez: naredio je zamrzavanje državnih subvencija za vjerske škole (ješive) čiji se studenti ne odazovu na mobilizaciju. Za Haredi zajednicu, to je egzistencijalni udarac. Bez tog novca, njihov cijeli društveni sustav, koji se temelji na cjeloživotnom učenju bez zaposlenja, počinje pucati.
Rat u Gazi i Libanonu traje predugo. Izraelski rezervisti, koji imaju obitelji i poslove, stalno se vraćaju na front. U takvoj atmosferi, prizori desetaka tisuća mladih Hareda koji ne služe vojsku izazivaju golem društveni gnjev. To više nije samo pravno pitanje, već pitanje nacionalne solidarnosti čija upitnost narušava nacionalnu koheziju države koja vodi ratove na nekoliko paralelnih frontova.
