Osveta, rat ili nešto treće? Evo koje opcije ima Iran na raspolaganju nakon ubojstva Sulejmanija

Iranski vođe obećavaju osvetu za američko ubojstvo generala Kasema Sulejmanija, zapovjednika elitnih snaga Kuds Iranske revolucionarne garde - i čini se da na raspolaganju imaju nekoliko mogućnosti.

Vojna sila

Pročitajte i ovo UN-ovo izvješće Tajno izvješće otkrilo: Ova zemlja povećava zalihe obogaćenog urana, imaju dovoljno za nekoliko nuklearnih bombi Otkrili ruski dužnosnici Svjetska agencija objavila: Putin je spreman pregovarati s Trumpom o kraju rata, ali pod ovim uvjetima

Iranski vrhovni vođa Ajatolah Ali Hamenei i američki predsjednik Donald Trump koriste grube riječi, ali nijedan od njih nije iskazao interes za sveopćim ratom premda se mogućnost vojnog sukoba ne može isključiti.

Ako Hamenei pozove na suzdržanost, mogao bi ispasti slab pred domaćom javnosti i među regionalnim saveznicima. Stoga bi se mogao odlučiti za odmazdu manjeg opsega.

Karim Sadžadpur iz Carnegieve zaklade za međunarodni mir smatra da Hamenei mora pažljivo odmjeriti svoju reakciju. "Slabim odgovorom riskirao bi gubitak ugleda, a pretjeranim gubitak svoje glave."

Obavještajna služba Ministarstva obrane SAD-a (DIA) istaknula je u izvješću u prosincu da se Iran oslanja na tri glavna vojna stupa - svoj program balističkih projektila, pomorske snage koje prijete pomorskom prometu u Zaljevu i savezničke milicije u zemljama kao što su Sirija, Irak i Libanon.

Iran je objavio da ima precizno navođene projektile, krstareće projektile i naoružane dronove koji mogu gađati američke vojne baze u Zaljevu i dosegnuti Izrael.

Teheran ili njegovi saveznici mogli bi napasti naftne tankere u Zaljevu i na Crvenom moru, rute za pomorski prijevoz nafte i drugu trgovinu koja povezuje Indijski ocean s Mediteranom putem Sueskog kanala.

Blokada Hormuškog tjesnaca

Vojni sukob ili pojačane napetosti mogli bi poremetiti brodarski prijevoz u Hormuškom tjesnacu, kojim prolazi petina svjetske proizvodnje nafte. Bilo kakav prekid prometa jako bi povisio cijene nafte.

Iran ne može zakonito jednostrano zatvoriti taj morski pravac jer se jedan njegov dio nalazi u omanskim teritorijalnim vodama. No brodovi prolaze iranskim vodama koje kontrolira mornarica Revolucionarne garde.

Teheran bi mogao upotrijebiti projektile, dronove, mine i brze čamce protiv SAD-a i njegovih saveznika. Američki dužnosnici ističu da bi zatvaranje tog tjesnaca bila "crvena linija" i da bi Amerika poduzela mjere da ga ponovno otvori.

Asimetrična taktika i saveznici

Američke snage na Bliskom istoku mogle bi biti ugrožene. Iran se uglavnom oslanja na asimetričnu taktiku i svoje saveznike kako bi se suprotstavio sofisticiranijem američkom oružju.

Iran je svojim saveznicima poslao pomoć u oružju i stručnom znanju. Jemenski Huti koriste iranske projektile i dronove u napadima na zračne uke u Saudijskoj Arabiji.

SAD i Saudijska Arabija optužuju Iran da je napao naftne tankere kod Hormuškog tjesnaca prošle godine te da je odgovoran za napade na saudijska naftna postrojenja. Teheran to niječe.

Milicije u Iraku koje podržava Iran napale su baze u kojima se nalaze američke snage. U lipnju, Iran je srušio američki dron projektilom zemlja-zrak zbog čega su dvije strane bile na rubu izravnog sukoba.

Tajming

Nije vjerojatno da će Iran brzati s reakcijom, smatra Ali Alfoneh iz Instituta za arapske države u Zaljevu iz Washingtona.

"Iran nema drugog izbora nego uzvratiti i osvetiti se za ubojstvo generala-bojnika Sulejmanija", rekao je. "Ali Islamska Republika je strpljiva i tajming i priroda tog napada još nam nisu poznati."

Daleki doseg Irana

Iran i njegovi saveznici mogli bi djelovati i izvan regije.

Godine 1994., pripadnik libanonskog Hezbolaha izveo je bombaški napad na zgradu Židovskog centra u Buenos Airesu, usmrtivši 85 ljudi. Argentina je okrivila Iran i Hezbolah, no oni su to zanijekali.

Argentina je okrivila Hezbolah i za napad na izraelsko veleposlanstvo u Buenos Airesu 1992. u kojem je poginulo 29 ljudi.

"Vjerojatniji su opetovani napadi proiranskih milicija na američke interese i saveznike u regiji i čak svijetu. Iran ima dugu povijest takvih napada u Europi, Africi, Aziji i Latinskoj Americi, s miješanim uspjehom", rekao je Sadžadpur iz Carnegieve zaklade.

Diplomacija a ne sukob

Iranski vođe do sada su bili otvoreni za ostvarivanje svojih ciljeva diplomatskim putem, posebice kada su američke sankcije pritisnule njihovo gospodarstvo.

"Iran i Amerika surađivali su u prošlosti, u Afganistanu, Iraku i drugdje. Imaju zajedničke interese i zajedničke neprijatelje. Vojni sukob imat će visoku cijenu za obje strane. Ali diplomacija može riješiti mnoge probleme i ona je opcija", rekao je visoki regionalni diplomat.

Iran je isključio bilo kakve pregovore sa SAD-om ako se ne vrati nuklearnom sporazumu iz 2015. i ukine sve sankcije koje mu je ponovno uveo nakon što se jednostrano iz njega povukao 2018.

Američki državni tajnik Mike Pompeo rekao je nakon Sulejmanijevog ubojstva da je Washington predan smanjenju napetosti.

"Premda mnogi predviđaju Treći svjetski rat, zadnjih 40 godina iranske povijesti pokazuje da je za Islamsku Republiku od najveće važnosti njezin opstanak. Teheran si nikako ne može priuštiti otvoreni rat sa SAD-om dok je podvrgnut teškim sankcijama i izložen internim previranjima, a posebice ne bez Sulejmanija", rekao je Sadžadpur.

Stoltenberg: Sve članice NATO-a stoje uz Sjedinjene Države

Sve članice NATO-a uz Sjedinjene Države su kada je riječ o Bliskom istoku nakon što je Washington izvijestio NATO o svojem napadu dronom u kojem je poginuo iranski general Kasem Sulejmani, rekao je u ponedjeljak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

U izjavi nakon sastanka NATO-a o Iranu i Iraku, na kojem je SAD brifirao saveznike o napadu dronom izvedenom u petak, Stoltenberg je također, kao i nekoliko europskih čelnika, pozvao na smirivanje napetosti.

"Jedinstveni smo u osudi iranske potpore nizu različitih terorističkih skupina", rekao je Stoltenberg. "Na današnjem sastanku, saveznici su pozvali na suzdržanost i deeskalaciju. Novi sukob ne bi bio nikome u interesu. Iran se stoga mora suzdržati od daljnjeg nasilja i provokacija."

Dvojica diplomata koja su sudjelovala na dvosatnom sastanku u sjedištu NATO-a kazala su da je sastanak protekao glatko.

Nijedan veleposlanik nije se suprotstavio dužnosnicima State Departmenta i američkog ministarstva obrane, koji su ih brifirali putem video konferencije, u vezi tog napada.

Nije se raspravljalo o njemu niti se kritizirao Trumpov popis meta, koji uključuje i lokacije od kulturnog značenja, ako Iran odgovori napadima na Amerikance ili američku imovinu, kazali su.

Sastanak je bio najvećim dijelom fokusiran na odluku NATO-a da suspendira svoju misiju obuke u Iraku, nakon što je irački parlament zatražio od stranih postrojbi da napuste zemlju. (Hina)