Galerija
UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je izvještaj u kojem se navodi da će planet doseći krucijalni prag od 1,5 stupnjeva iznad predindustrijske razine do 2030. godine, nakon čega smo u visokom riziku od ekstremnih suša, divljih požara, poplava i nedostatka hrane za stotine milijuna ljudi.
Do ovog su zaključka došli na temelju sadašnjih podataka o emisiji stakleničkih plinova.
Stoga bi, napominju, Vlade diljem svijeta trebale poduzeti ''brze, sveobuhvatne i promjene bez presedana na svim razinama društva'' kako bi se izbjegla katastrofalne razine globalnog zagrijavanja.
Globalna temperatura viša je za jedan stupanj. ''Ovo je zabrinjavajuće, jer znamo da postoji mnogo problema ako dosegnemo zagrijavanje od 1,5 stupnja, uključujući toplinske valove, vruća ljeta, više razine more i za velik dio svijeta najgore suše i razdoblja s ekstremnim količinama oborina'', rekao je Andrew King, predavač klimatske znanosti na Sveučilištu Melbourne.
Do 2030. godine globalna emisija ugljičnog dioksida trebala bi pasti za 45% s razine iz 2010. i dosegnuti nulu do 2050. da bi se zagrijavanje zadržalo na oko 1,5 stupnja.
Za smanjivanje emisije plinova na tu razinu bilo bi potrebne široko rasprostranjene promjene u energiji, industriji, gradnji, transportu i općenito životu u gradovima, naglašeno je u izvještaju.
''Prozor za zadržavanje globalnog zagrijavanja ispod 1,5 stupanj, brzo se zatvara i trenutačne obveze koje su na sebe preuzele potpisnice Pariškog sporazuma nisu dovoljne da bi se postigao taj cilj'', dodaje King.
Promjene su tu, ali posljedice će biti još katastrofalnije
U izvještaju je jasno navedeno da se klimatske promjene događaju upravo sada, a ono što dolazi sljedeće moglo bi biti mnogo gore, ako se nešto hitno ne poduzme na međunarodnoj političkoj sceni.
''Jedna od ključnih poruka koja proizlazi veoma snažno iz ovog izvještaja jest da već vidimo posljedice zagrijavanja zbog porasta prosječne temperature od jednog stupnja. Vidimo je kroz ekstremne vremenske prilike, podizanje razina mora, smanjivanje arktičkog leda'', kazao je Panmao Zhai, supredsjedatelj radne grupe za klimatske promjene.
Čak i ako se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stupnja, utjecaj će biti široko rasprostranjen i značajan. Može se očekivati da će temperature tijekom ljetnih toplinskih valova, poput onih koji su se događali u Europi ovog ljeta, povećati za tri stupnja.
Češće i intenzivnije suše, poput onih koje su zahvatile Južnu Afriku, kao i češći uragani, također su među posljedicama koje ćemo osjetiti nakon što pređemo taj prag zagrijavanja.
U izvještaju je navedeno da će klimatske promjene najviše pogoditi stanovnike južne hemisfere, što će imati i ekonomske posljedice.
''Ograničavanje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnja je moguće s obzirom na zakone kemije i fizike, ali da bi se to dogodilo moramo napraviti promjene bez presedana'', ističe Jim Skea, supredsjedatelj radne skupine za klimatske promjene .
''Apsolutni imperativ za to je međunarodna suradnja. Sljedećih nekoliko godina bit će kritično u primjeni ovih napora'', rekla je Sarah Perkins-Kirkpatrick, suradnica u Istraživačkom centru za klimatske promjene na Sveučilištu New South Wales, piše CNN.
Glavni problem je smanjenje ugljika iz atmosfere. Prema izvještaju dva su glavna načina da se manji ugljik u atmosferi: povećanje prirodnih procesa koji to rade i eksperimentalne tehnologije za skladištenje ugljika.
''Vodeći svjetski stručnjaci kolektivno naglašavaju ono što nam je priroda već dala do znanja - da moramo poduzeti hitne i brze transformacije za globalno čiste ekonomije energije'', zaključuje bivši američki potpredsjednik Al Gore.
