Sedam velikih hrvatskih gradova na udaru klimatskih promjena

Klimatske promjene više ne možemo zaobići, a godinama se mjere i njihovi konkretni utjecaji. Ovim su promjenama zahvaćene sve europske regije, ali ne na isti način. Iako su utjecaji većinom negativni, u nekim se slučajevima bilježe i koristi. Nažalost, koristi se ne vide u regiji u kojoj se nalazi Hrvatska – mediteranskoj.

Pročitajte i ovo Evakuacije VIDEO Italija proglasila izvanredno stanje u dijelovima zemlje Klimatske promjene U Hrvatskoj se događa masovni pomor koji je već zahvatio veliki dio Europe: "Javlja se sve više ljudi, a prvo što treba napraviti je..."

Infografika utjecaja klimatskih promjena u Europi (Screenshot: Europaparl.europa.eu)

Utjecaji klimatskih promjena na naše područje navedeni u infografici koju je objavio Europski parlament:

- više ekstremnih vrućina

- manje kiše i protočnosti rijeka

- veći rizik od suša

- veći rizik od smanjenja bioraznolikosti

- veći rizik od šumskih požara

- manje vode

- povećanje potrebe za vodom za poljodjelstvo

- manji urod žitarica

- otežan uzgoj stoke

- otežana proizvodnja energije

- više energije potrebno je za hlađenje

- manje turizma ljeti, moguće i tijekom drugih sezona

- negativan efekt na većinu gospodarskih grana

- velika ranjivost na utjecaj klimatskih promjena izvan Europe

- više ljudi umire od posljedica toplinskih udara

- povećava se područje na kojem ljudi obolijevaju uslijed uboda insekata

Split topliji za 1,3 stupnja

Prošlo je tek 18 godina ovog stoljeća, ali podaci Europskog centra za srednjoročno predviđanje vremena (ECMWF) jasno ukazuju da su u usporedbi s prošlim stoljećem temperature u većini europskih gradova u osjetnom porastu.

Podaci su prikupljeni iz raznih izvora – vremenskih postaja, meteoroloških balona i bova, satelitskih podataka.

Analiza ciše od 100 milijuna tih podataka objavljena je na web stranici EDJNet (Europska mreža podatkovnog novinarstva). Vidljivo je da je svaki veći europski grad u 21. stoljeću topliji nego je bio u 20. stoljeću.

Primjerice u Splitu, broj dana u kojima je prosječna temperatura bila 27 stupnjeva povećao se iz manje od jednog godišnje u 20. stoljeću do 14 dana u 21. stoljeću.

U odnosu na prosjek temperature u 20. stoljeću, može se vidjeti i kako stoje pojedini hrvatski gradovi u prvih 17 godina 21. stoljeća.

Split je topliji za 1,3 stupnja. Zagreb, Slavonski Brod, Zadar topliji su za 1,1 stupanj. Rijeka je toplija za jedan, a Pula i Osijek za 0,9 stupnjeva.

Visoke temperature su od 2000. godine, piše EDJNet, na području Europe uzrokovale više tisuća smrti. Visoki mortalitet koji je uzrokovao toplinski val ''Lucifer'' prošlog ljeta, tijekom kojeg su se temperature na Mediteranu i Balkanu penjale iznad 40 stupnjeva i toplinski udari ove godine, tek će se analizirati.

Toplinski udari imaju i drugi način utjecaja. Istraživači su primjerice proučavali rad učenika, posebno rješavanje matematičkih zadataka i otkrili da učenici imaju slabije rezultate kada je prosječna dnevna temperatura iznad 22 stupnja. Ukupni utjecaj klime na akademske rezultate još nije proveden.

Analizu klimatskih promjena po gradovima u zadnjih 117 godina možete provjeriti na ovoj poveznici.