Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Hrvatski studenti su najmanje zadovoljni ukupnim uvjetima studiranja među kolegama iz 30 europskih zemalja, pa je potrebno poduzeti mjere koje će omogućiti svima iste prilike studiranja neovisno o socio-ekonomskom statusu i drugim posebnostima, rečeno je u četvrtak u Zagrebu na predstavljanju istraživanja Eurostudent V.


Drugo po redu istraživanje Eurostudent u kojem sudjeluje Hrvatska provedeno je sredinom 2014. godine upitnikom kojemu su mogli pristupiti svi hrvatski studenti prvog i drugog stupnja, a koji je ispunilo 2.551 studenta.

Vezani članci Upisi u srednje škole (Foto: Pixsell) Gimnazije najpopularniji izbor hrvatskih srednjoškolaca: 49 posto učenika želi u uglednu školu, samo 2 posto u umjetničku Slika nije dostupna Grabar-Kitarović: Sveučilišta moramo prilagoditi novom vremenu, usvajanju praktičnih znanja i vještina

Otežan pristup i nezavršavanje visokog obrazovanja povezani su s rizikom otežanoga socijalnog uključivanja u proces studiranja, istaknuo je jedan od autora i urednik izvješća Eurostudent Ninoslav Šćukanec.

Ukupni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj po jednom semestru iznose u prosjeku 15.417 kuna, odnosno 30.834 kuna godišnje, a uključuju troškove života i studija. Obitelj je najučestaliji izvor za pokrivanje troškova studija čak za 88 posto anketiranih studenata s prosječnim iznosom od 1.167 kuna mjesečno.

Posao kao jedan od izvora prihoda navodi 27 posto studenata u prosječnom iznosu od 2.635 kuna mjesečno, a stipendije je navelo 23 posto studenata u prosječnom iznosu od 949 kn mjesečno.

Jedinice lokalne samouprave dodjeljuju stipendije u prosjeku u iznosu od 765 kuna mjesečno, hrvatska ministarstva u prosjeku 908 kn mjesečno, dok visoka učilišta dodjeljuju najviše iznose stipendija, u prosjeku 1.375 kn mjesečno, navodi se u izvješću.

U Hrvatskoj samo 8 posto studenata ima smještaj u studentskim domovima, dok je, primjerice, u susjednim zemljama Sloveniji i Mađarskoj, po četvrtina njihovih kolega smještena u domovima.

Zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Hrvoje Šlezak ocijenio je istraživanje vrlo korisnim te naglasio da će ono pomoći Ministarstvu u oblikovanju mjera kojima je cilj poboljšanje uvjete studiranja.

Šćukanec je posebno skrenuo pažnju na činjenicu da stipendije primaju u najvećoj mjeri studenti koji redovito studiraju na javnim sveučilištima, ne rade i ne plaćaju studiranje, te su među onim skupinama studenata koji imaju najmanje financijske teškoće sa studiranjem. S druge strane, izvanredni studenti i studenti stručnih studija, često oni koji rade, u najvećoj mjeri su prepušteni da sami snose ionako veće troškove studiranja.

Saborska zastupnica Gordana Rusak izrazila je zadovoljstvo opsegom rezultata istraživanja i najavila da će oni biti poticaj da se o tim pitanjima organizira tematska sjednica Sabora.

U vrijeme istraživanja u Hrvatskoj je bilo evidentirano 159.589 studenata, od kojih je 79 posto studiralo na sveučilištima, 15 posto na veleučilištima i 6 posto na visokim školama. Polovica od ukupnog broja studenata koji su sudjelovali u istraživanju imala je status redovitih studenata koji ne plaćaju školarinu. Žene čine većinu studentskog tijela - 56 posto. Polovica studenata u Hrvatskoj upisuje studij prvi put s 18 godina, odnosno s 19 godina (njih 36 posto), službeni su podaci.

Ukupno 46 posto studenata dolazi iz obitelji gdje je barem jedan roditelj visokoobrazovan i 51 posto iz obitelji gdje barem jedan roditelj ima završenu srednju školu. U Hrvatskoj polovina svih studenata živi s roditeljima. Tijekom semestra 44 posto studenata je obavljalo neki plaćeni stalni ili povremeni posao. Plaćene poslove tijekom studija češće obavljaju studenti stručnih studija te izvanredni studenti, kaže se u izvješću nacionalnog istraživanja Eurostudent za Hrvatsku čiji je nositelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a čije je nacionalno izvješće izradio Institut za razvoj obrazovanja. (Hina)