Ultradesničarka, investicijski bankar, kralj skandala i krajnji ljevičar u mrtvoj trci

Strahuje se od pobjede krajnje desnice koja obećava izlazak iz Europske unije. Utrka je tijesna, a detalje izborne utrke u Dnevniku Nove TV analizirala je reporterka Nove TV Katarina Alvir.

Pročitajte i ovo Stravičan trenutak VIDEO Pogledajte snimku pada ogromne metalne ptice na ljude u božićnoj paradi u Francuskoj Užas na božićnoj paradi! Ogromna metalna ptica pala na ljude: "Čuli smo krikove, bilo je užasno"

Na predsjedničkim izborima u Francuskoj sve je moguće. Jedanaest je kandidata, a još se nikada nije dogodilo da četvero vodećih ima gotovo iste šanse.

Macron u vodstvu

Prema posljednjim anketama u vodstvu je neovisni Emmanuel Macron s 24%, druga je krajnja desničarka Marine Le Pen s 21, 5%. Slijedi konzervativac François Fillon s 20 posto i krajnji ljevičar Jean-Luc Mélenchon s 19,5 posto.

Emmanuel Macron bi s 39 godina mogao postati najmlađi francuski predsjednik. Nezavisni kandidat zaradio je milijune kao investicijski bankar, bio je ministar gospodarstva, njegovi su stavovi proeuropski. Javnost se dosta bavila i njegovim privatnim životom. Vjenčao se svojom profesoricom iz srednje škole u koju se zaljubio kao 16-godišnjak.

Marine Le Pen 48-ogodišnja je odvjetnica. Stranku je preuzela od oca kojeg je kasnije izbacila iz stranke. Stavovi su joj ekstremno desni. Igra na kartu patriotizma, protuimigracije, obećava napuštanje Europske Unije i NATO-a.

Françoisa Fillona nazivaju kraljem skandala. Desno orijentirani konzervativac pod istragom je zbog lažnog posla svoje supruge za koji je dobila stotine tisuća eura državnog novca.

Jean-Luc  Mélenchon je krajnji ljevičar. Posljednjih nekoliko tjedana njegova je popularnost porasla, a i on bi Francusku želio izvan NATO-a, i drugačije odnose unutar Unije ili izlazak iz nje.

Sigurnost je glavna tema izbora, a posebno nakon napada prije dva dana. I ide na ruku Le Pen koja bi izbacila iz zemlje sve koji su na popisu sigurnosnih službi, sve ilegalne imigrante i uvela granične kontrole.

Ljutnja, strah i nostalgija

"Poput Brexita i Trumpove pobjede, ovdje je riječ o kombinaciji triju stvari: ljutnje, straha i nostalgije. Bijesa prema eliti, posebno onoj političkoj, straha od drugoga i nepoznatog, straha od budućnosti i nostalgije za prošlošću. I to su korijeni populizma“, kaže politički analitičar Dominique Moisi.

Nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto potrebnih za pobjedu u prvom krugu pokazuju ankete. Trećina je Francuza i dalje neodlučna. Slična je situacija bila i prije mjesec dana u Nizozemskoj. Europa je također strahovala od pobjede ekstremne desnice, međutim, to se nije dogodilo.

Sportskim rječnikom govoreći, za budućnost Europe izbori u Nizozemskoj su bili četvrtinale, izbori u Francuskoj su polufinale, a izbori u Njemačkoj u rujnu su finale.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr