U SUSJEDSTVU
Opljačkali vozilo za prijevoz novca, traje dramatična potjera: Postavljene barikade, dignut helikopter
zaraza u sjevernoj makedoniji
Više od 1400 oboljelih u tjedan dana: Proglašena epidemija
FP-5 Flamingo
Ukrajinski projektil pogonjen softverom za hobiste dokazuje da moćna vojna tehnologija više nije rezervirana za najbogatije države
Strahuje se od pobjede krajnje desnice koja obećava izlazak iz Europske unije. Utrka je tijesna, a detalje izborne utrke u Dnevniku Nove TV analizirala je reporterka Nove TV Katarina Alvir.
Na predsjedničkim izborima u Francuskoj sve je moguće. Jedanaest je kandidata, a još se nikada nije dogodilo da četvero vodećih ima gotovo iste šanse.
Macron u vodstvu
Prema posljednjim anketama u vodstvu je neovisni Emmanuel Macron s 24%, druga je krajnja desničarka Marine Le Pen s 21, 5%. Slijedi konzervativac François Fillon s 20 posto i krajnji ljevičar Jean-Luc Mélenchon s 19,5 posto.
Emmanuel Macron bi s 39 godina mogao postati najmlađi francuski predsjednik. Nezavisni kandidat zaradio je milijune kao investicijski bankar, bio je ministar gospodarstva, njegovi su stavovi proeuropski. Javnost se dosta bavila i njegovim privatnim životom. Vjenčao se svojom profesoricom iz srednje škole u koju se zaljubio kao 16-godišnjak.
Marine Le Pen 48-ogodišnja je odvjetnica. Stranku je preuzela od oca kojeg je kasnije izbacila iz stranke. Stavovi su joj ekstremno desni. Igra na kartu patriotizma, protuimigracije, obećava napuštanje Europske Unije i NATO-a.
Françoisa Fillona nazivaju kraljem skandala. Desno orijentirani konzervativac pod istragom je zbog lažnog posla svoje supruge za koji je dobila stotine tisuća eura državnog novca.
Jean-Luc Mélenchon je krajnji ljevičar. Posljednjih nekoliko tjedana njegova je popularnost porasla, a i on bi Francusku želio izvan NATO-a, i drugačije odnose unutar Unije ili izlazak iz nje.
Sigurnost je glavna tema izbora, a posebno nakon napada prije dva dana. I ide na ruku Le Pen koja bi izbacila iz zemlje sve koji su na popisu sigurnosnih službi, sve ilegalne imigrante i uvela granične kontrole.
Ljutnja, strah i nostalgija
"Poput Brexita i Trumpove pobjede, ovdje je riječ o kombinaciji triju stvari: ljutnje, straha i nostalgije. Bijesa prema eliti, posebno onoj političkoj, straha od drugoga i nepoznatog, straha od budućnosti i nostalgije za prošlošću. I to su korijeni populizma“, kaže politički analitičar Dominique Moisi.
Nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto potrebnih za pobjedu u prvom krugu pokazuju ankete. Trećina je Francuza i dalje neodlučna. Slična je situacija bila i prije mjesec dana u Nizozemskoj. Europa je također strahovala od pobjede ekstremne desnice, međutim, to se nije dogodilo.
Sportskim rječnikom govoreći, za budućnost Europe izbori u Nizozemskoj su bili četvrtinale, izbori u Francuskoj su polufinale, a izbori u Njemačkoj u rujnu su finale.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr