Znansvenici s Amherst Collegea u SAD-u i sveučilišta Aalto u Finskoj uz pomoć magnetskih polja stvorili su "čvor" atoma (skyrmion) koji se vrte i imaju interakciju sličnu kao i kuglasta munja.
Pročitajte i ovo
Kuglasta munja vrlo je rijetka i praktički do danas još nerazjašnjena pojava električnoga izbijanja koja se javlja za vrijeme oluje. Najčešće je crvena, ali se pojavljuje i u žutoj, zelenoj, bijeloj i plavoj boji. Promjera je od 10 do 20 centimetara, a rijetko i do 1 metar. Temperatura joj je između 4000 i 5000 °C.
Za razliku od običnih munja, kuglaste munje se sporo kreću, horizontalno sa zemljom. Traju do 5 sekundi i nestaju tiho ili uz prasak, ostavljajući za sobom jak miris po sumporu i nitritu. Kako je njihovo formiranje u prirodi teško predvidjeti, a traju tek nekoliko sekundi, godinama nitko nije imao odgovor na pitanje kako nastaje ovaj fenomen.
Znanstvenici su godinama sumnjali da kuglaste munje stvaraju magnetska polja i ovo otkriće daje ozbiljnu težinu toj teoriji, iako je ne potvrđuje.
Otkriće je izneseno u novom članku u znanstveniom časopisu Science Advances. Finski znanstvenik Mikko Möttönen, koautor članka, izjavio je kako je bio zapanjen otkrićem.
"Najbolji trenutak je bio kad smo shvatili da imamo ista elektromagnetska polja kao što je predviđeno za kuglastu munju. Nismo to namjeravali. Ali wow".
We made a synthetic electromagnetic #knot in a three-dimensional #skyrmion @AmherstCollege @AaltoUniversity #quantum It has features of a model for #balllightning https://t.co/Q587sxEtFG pic.twitter.com/WiCpE521l3
— Mikko Möttönen (@mpmotton) March 2, 2018
Möttönen kaže da je ovo otkriće "izuzetno, a možda i ključ fenonomena".
"Značajno je da možemo stvoriti sintetički elektromagnetski čvor, odnosno kvantnu kuglastu munju, s dva smjera izmnjenične struje. Dakle, moguće je da se prirodna kuglasta munja može pojaviti u normalnim udarima munje".
Ipak, i Möttönen je svjestan da je potrebno više testiranja prije nego što se definitivno utvrdi uzrok i priroda postanka kuglaste munje.
