"Riječ je o globalnom fenomenu koji zahtjeva globalni odgovor i rješenje. Nijedna zemlja ne može se sama nositi s ovim problemom, no zajedno možemo stvoriti sigurne i dostojanstvene mehanizme za upravljanje migracijama", kazao je u uvodnom govoru na plenarnoj sjednici EP-a povjerenik Europske komisije za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Hristos Stilijanides.
Članice UN-a prihvatile su Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju u srpnju, ali su se u međuvremenu neke iz njega povukle, poput Austrije, Mađarske i Bugarske. Poljska i Češka također razmatraju hoće li potvrditi sporazum.
Štiti ljudska prava ili ugrožava suverenitet država?
Marakeški sporazum izazvao je prijepore u Hrvatskoj i trzavice u odnosu Banskih dvora i Pantovčaka, a argumenti koji su izazvali spor slični su onima koji su se mogli čuti jučer u EU parlamentu.
Dio europskih parlamentaraca je u raspravi u utorak upozoravao na to kako sporazum, iako nije pravno obvezujući, ugrožava suverenitet nacionalnih država.
"Prikazuje migracije kao pozitivan fenomen. Miješa ekonomske migrante s izbjeglicama, a ilegalne migracije predstavlja kao ljudsko pravo. To bi u zakonskoj interpretaciji moglo dovesti do nepovratnih posljedica koje nisu u interesu Europljana, ali i zemalja trećeg svijeta kojima se obećava bolji život", izjavila je mađarska zastupnica Europske pučke stranke Kinga Gál.
Zastupnici Progresivnog saveza socijalista i demokrata kritizirali su, međutim, Austriju i druge konzervativne vlade zemalja članica EU kazavši kako su multilateralni dogovori jedini način rješavanja problema migracija.
"Preispitujete pitanje multilateralnosti i partnerstva s drugim zemljama. Ovo će samo promovirati negativne stavove o alatu koji nam je krajnje potreban", izjavio je britanski zastupnik Claude Moraes (S&D).
Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile 193 zemlje članice UN-a u srpnju, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.
Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum nije pravno obvezujući i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.
Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica. (Hina)
