13:28 Premijer Andrej Plenković dao je izjavu nakon okončanja današnjih pregovora o budućim čelnicima EU-a u Bruxellesu. Kazao je kako još nema dogovora te ponovio i da je uoči njihova početka kazao da će pregovori biti teški. Naveo je da su imali gotovo 24 sata neprestanih konzultacija te da su se službeni razgovori odvijali s pauzama. "U ovom trenutku nije bilo niti glasovanja jer se za to nisu stekli uvjeti", rekao je Plenković. Dodao je kako su pregovori prekinuti za danas nakon skoro 30 sati nespavanja.
Na pitanje kakva je bila pozicija Hrvatske o kandidatima koji su se spominjali u tzv. sporazumu iz Osake rekao je kako je Hrvatska izrazila rezervu o tome još na sastanku EPP-a uoči službenog početka pregovora. "Smatrali smo da je u ovom trenutku to bio ispravan korak. Naravno, razgovori se nastavljaju i morat ćemo na kraju postići svojevrsni sporazum, no u ovom trenutku konsenzusa nije bilo", rekao je Plenković.
"Rekao sam sad i kolegi Tusku - gledajte, donosimo odluku koja je bitna za budućnost Europe, bitna je za institucije, i ne bi bilo baš najprimjerenije da nakon 30 sati nespavanja donosimo neke prijedloge koji se onda iznjedre po kuloarima. Smatram da trebamo postupiti odgovorno, svima treba mala pauza, pokušat ćemo se dogovoriti sutra."
Na pitanje je li Hrvatska protiv prijedloga po kojem bi Timmermans bio predsjednik Europske komisije, a Kristalina Georgieva na čelu Europskog vijeća, ponovio je kako nije bilo glasanja ni o jednom prijedlogu, "sve su vam to neka pabirčenja koja dolaze na stol". Upitan kako to da je Bugarska onda "izašla" iz zajedničkog stava EPP-a, kao i Angela Merkel, kazao je da će se "Bojko Borisov vratiti" te dometnuo kako uz načelni stav političkih grupacija postoje i stavovi političkih vođa i pojedinih država.
Upitan je li noćas iskazao i osobnu ambiciju za neku od funkcija, kazao je kratko - "ne".
12:22 Donald Tusk obustavio je za danas daljnje razgovore o budućim čelnicima institucija EU-a, objavio je na Twitteru Tuskov glasnogovornik Preben Aaamann. Nastavak pregovora zakazan je za utorak, 2. srpnja u 11 sati.
Tusk @eucopresident suspends the meeting and reconvenes #EUCO tomorrow at 11h.
— Preben Aamann (@PrebenEUspox) July 1, 2019
11:14 Po navodima Politica, europski čelnici raspravljaju o "paketu" po kojem bi Timmermans bio na čelu Komisije, Kristalina Georgieva bila bi predsjednica Europskog vijeća, a Margrethe Vestager ili Charles Michel preuzeli bi funkciju šefa vanjskih poslova EU-a.
Vodstvo Parlamenta bilo bi podijeljeno između Manfreda Webera i Guyja Verhofstadta, navode u Politicu. Koliko je realno da će Weber to prihvatiti, ostaje da se vidi.
"Dogovor je na stolu i mogao bi proći. No svaka dva sata na ovom summitu imamo nešto drugo", rekao je jedan diplomat.
Takvu prijedlogu najviše se opiru čelnici koji dolaze iz Europske pučke stranke, ali ga podržava njemačka kancelarka Angela Merkel, čija je stranka također u EPP-u, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron i nizozemski premijer Mark Rutte.
Na takav prijedlog navodno je pristao i Weber kako bi se spasio koncept spitzenkandidata. Budući da je Weber naišao na oštro protivljenje i u Europskom vijeću i u Europskom parlamentu, jedini je preostali spitetzenkandidat nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans.
10:15 "Summit već ulazi u 16. sat, ako produže do podneva, oborit će sve rekorde. No, kako se doznaje, za postizanje dogovora ključno je idućih sat vremena. Ako se u tom vremenu ne postigne dogovor, šefovi država i vlada zemalja članica EU-a tražit će stanku, nakon koje će uslijediti radni ručak. Na radnom ručku također će se pokušati postići dogovor.
U slučaju da se dogovor ne postigne ni na radnom ručku, summit će se odgoditi te nastaviti za dva tjedna", javio je reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago iz Bruxellesa.
8:50 U nedjelju popodne, prije početka summita, nizozemski socijaldemokrat Frans Timmermans iskočio je kao favorit za poziciju predsjednika Europske komisije.
Prema informacijama koje je u ponedjeljak ujutro objavio Politico.eu, iza te ideje stoji bivši predsjednik Europskog parlamenta, njemački socijaldemokrat Martin Schulz. Po toj zamisli, Timmermans bi bio predsjednik Komisije, a Manfred Weber, čija je stranka EPP relativni pobjednik europskih izbora, dobio bi utješno mjesto predsjednika Europskog parlamenta. Navodno su tu ideju prihvatili njemačka kancelarka Angela Merkel i Weber. To je navodno učinjeno kako bi se spasio koncept spitzenkandidata.
Međutim, ta ideja nije naišla na dobar prijem u samom EPP-u, u kojem većina inzistira da njima kao pobjednicima izbora pripadne mjesto predsjednika Komisije.
8:27 "Trenutačno je glavni politički sukob na izvanrednom summitu šefova država i vlada zemalja članica EU-a prijedlog da šefom Komisije postane Frans Timmermans", javio je Mislav Bago iz Bruxellesa. Timmermans je prvi potpredsjednik sadašnje Europske komisije koju predvodi Jean-Claude Juncker. U svibnju je vodio kampanju lijevog centra uoči izbora za Europski parlament kao "spitzenkandidat".
Bago je kazao da je za Timmermansa trenutačno 21 država članica EU-a, a protiv su Hrvatska, Latvija, Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska. Drugi je prijepor oko čelnog mjesta Europskog vijeća, koje žele i pučani i liberali. Da bi odluke bile pravovaljane, moraju ih izglasati 22 zemlje članice EU-a, a koje obuhvaćaju najmanje 65 posto ukupnog broja stanovnika Unije, kazao je Bago.
7:30 Cijelu noć trajali su sastanci šefova zemalja članica Europske unije, no dogovor o novom vodstvu nije postignut. U ovim trenucima započeo je radni doručak na kojem će nastaviti raspravljati o kriterijima za dodjelu funkcija u EU-u – predsjednika Europskog vijeća, Komisije, Parlamenta, Europske središnje banke i Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost, javio je reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago iz Bruxellesa. Kazao je da razgovori traju već 12 sati, no od toga su samo dva sata šefovi država i vlada bili za istim stolom. Ostalo su vrijeme bili na bilateralnim sastancima, međusobno i s Donaldom Tuskom.
"Teško je sad predvidjeti što je na stolu, tko je i dalje u igri, a tko je ispao, je li se tzv. sporazum iz Osake vratio u igru ili je mrtav. Sve je zapravo još otvoreno", kazao je Bago.
The #EUCO breakfast has started. pic.twitter.com/2GsjPUaftX
— Preben Aamann (@PrebenEUspox) 1 July 2019
02:58 Summit je počeo s oko tri i pol sata zakašnjenja zbog konzultacija koje su se vodile na bilateralnoj i multilateralnoj razini. Nakon otprilike sat i pol, oko 23:00 sata, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk prekinuo je plenarnu sjednicu i započeo s novim krugom konzultacija. Najprije se spominjala mogućnost da će se sastanak u punom sastavu nastaviti u 1:00, zatim u 2:00, ali nije započeo ni do 3:00 sata u ponedjeljak ujutro.
Očekuje se da će po završetku konzultacija biti jasniji sljedeći koraci. Između ostalog, spominje se mogućnost novog summita sredinom srpnja.
23:14 Donald Tusk prekinuo je radnu večeru na summitu u Bruxellesu te je počela nova runda bilateralnih razgovora šefova država članica EU, javlja reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago.
Mislav Bago donosi detalje o izvanrednom summitu u Bruxellesu (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr
21:12 Reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago javlja iz Bruxellesa da su se nakon tri i pol sata odgode europski čelnici uspjeli dogovoriti da radna večera na summitu može započeti. Na njoj će raspravljati o imenovanjima čelnih ljudi na vodećim pozicijama glavnih institucija Europske unije.
Europska unija danas bira čelnike triju svojih najvećih institucija – Europskog vijeća, Europske komisije i Europskog parlamenta. Osim tih, bira se i mnoštvo drugih važnih funkcija, no na jednu od tri najvažnije mogao bi biti izabran i hrvatski premijer Andrej Plenković.
Koalicijski partneri napeto čekaju informacije iz Bruxellesa, jasnog stava. ''Nama treba Vlada koja je posvećena domaćim zadaćama i domaćim problemima i mi očekujemo da ne budemo u situaciji što bi bilo kad bi bilo'', rekao je Boris Milošević (SDSS).
''Da sam ja premijer, meni bi taj poziv godio, ali ga nikad ne bi prihvatio'', kazao je predsjednik HNS-a Predrag Štromar.
Plenkovićeve dionice jučer su bolje stajale. Dogodi li se obrat i ipak ode u Bruxelles, morao bi osigurati nasljednika u Vladi. I većinu, koja bi ga podržala. Ili idu novi izbori. Stručnjaci kažu – prihvati li novu funkciju, premijer daje ostavku. Automatski pada i Vlada. I počinje rok od 30 dana za sastavljanje nove.
''Predsjednica Republike Hrvatske povjerava mandat osobi koja dokaže da uživa potporu od najmanje 76 zastupnika i ta osoba predstavlja Vladu Saboru, koji glasa o povjerenju Vladi'', objašnjava Mato Palić, ustavni stručnjak.
Prije 10 godina ostavku je dao Ivo Sanader. Nasljednica mu je bila Jadranka Kosor. Imala je više od 80 potpisa. Preuzela je Vladu i HDZ. Danas bivša premijerka poručuje – Plenković ne smije otići uoči predsjedanja Hrvatske Europskom unijom: ''Potpuno mi se nemogućim čini da odu i ministrica vanjskih poslova i predsjednik Vlade i ostavi državu u svojevrsnom metežu.''
U tom slučaju Plenković ne mora podnijeti ostavku u HDZ-u. Može ovlastiti zamjenika, glavnog tajnika, potpredsjednika ili drugog člana da u njegovo ime zastupa stranku. Izbori u HDZ-u najkasnije su do svibnja iduće godine, a sukobi su, mnogi misle, neizbježni.
Bivši premijer i predsjednički kandidat Zoran Milanović uvjeren je: ''Ako to bude Plenković, OK, dobro za Hrvatsku, bolje za njega. Bio je premijer dvije i pol godine. Ako ne – vratit će se u Hrvatsku i nastaviti sa svojim suradnicima raditi ono što radi i što ne radi.''
Drugi su SDP-ovci kritičniji. Poručuju da ne treba preslagivati već presloženu većinu, koja nije volja naroda.
''Mislim da bi najpoštenije bilo imati nove izbore i dati šansu novoj Vladi da nas povede i u predsjedanje i da se počne baviti stvarnim problemima građana'', kaže Domagoj Hajduković.
Najesen odlazi ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić. Još se nagađa hoće li i premijer.
"Mislim da Plenković nije u igri. Za razliku od ostalih pučana, on je bio vrlo jasan"
''Mislim da Andrej Plenković nije u igri. On je jasno rekao da treba biti svjestan hrvatskog položaja. Nakon dobivene funkcije u Vijeću Europe trebamo biti svjesni da se ne trebamo zanositi. Najjasnije je od svih pučana rekao da se treba vratiti na početak i da kandidat EPP-a za čelno mjesto u Europskoj komisiji treba biti Manfred Weber. Za razliku od ostalih europskih pučana, on je bio vrlo jasan – bit će ovo dugi i teški pregovori. Možda se nećemo dogovoriti danas, možda će se morati sazvati summit za sljedeći tjedan, ali oni od svojih principa ne odustaju'', javio je iz Bruxellesa reporter Dnevnika Nove TV Mislav Bago.
Od brojnih pučana, jedino još Antonio Tajani naglašava ovaj princip i poručuje da od njega neće odustati. ''Proces izbora vrlo je jasan. Pobjednik će biti predsjednik Europske komisije. Pobjednik je Europska pučka stranka. Stoga predsjednik mora biti pučanin, a Manfred Weber naš je spitzenkandidat'', kazao je Antonio Tajani, predsjednik Europskog parlamenta (EPP).
''Želim naglasiti kako smo i dalje za izbor spitzenkandidata, ali su okolnosti u ovom trenutku vrlo komplicirane. Više ne postoji jednostavna većina dviju vodećih političkih opcija. Stvari su mnogo složenije. Stoga nastavljamo s traženjem rješenja'', smatra Angela Merkel, njemačka kancelarka (EPP).
Francuski predsjednik Emmanuel Macrom ne spominje imena. Poručuje kako su prioritetni dogovori o klimatskim promjenama, ekonomskim i socijalnim projektima, zaštiti stanovništva te jačanju eurozone: ''Važno je ove dogovore postići što prije. Mislim da je ključno ovaj sastanak Vijeća napustiti s odgovorima i izabranim novim vodstvom.''
Macron je naglasio kako u obzir kod podjele pozicija treba na umu imati i spolnu jednakost te kako netko od njih mora biti iz istočne Europe.
''Očito je Angela Merkel u Osaki dogovorila mimo vodstva svoje političke grupacije podjelu o kojoj se danas pisalo u medijima – socijalistima Europska komisija, liberalima Europsko vijeće, a pučanima Europski parlament i visokog predstavnika za vanjske poslove. To su zapravo mrvice za političku opciju koja od 200 milijuna Europljana koji su izašli na izbore, 40 milijuna Europljana dalo je glas pučanima'', kaže Bago.
Dodaje da su prije pet godina kada je osmišljen model spitzenkanidata u EU-u sve bilo drukčije. Model nigdje nije zapisan, a sada je situacija u EU-u potpuno drukčija. ''Sve se promijenilo'', kazao je Bago.
Iako je popodne izgledalo da je dogovor postignuti, sada se vidi da dogovora nema. ''No, u EU institucijama sve je moguće. Možda u tri ujutro nešto iskrsne. Ali male su šanse za to'', zaključuje Bago.